Dobrotvorni koncert održat će se u Velikoj dvorani Lisinskog, u utorak 30. listopada s početkom u 19 sati, a prethode mu akcije u koje su se uključile i socijalno osjetljive tvrtke koje su donirale dio novih alata i uređaja te materijala za obnovu
Udomili smo Barneya prije desetak dana i naša kćer opet rado boravi u prirodi, priča nam Irena Škvorc iz Čakovca čiji su roditelji i sami udomili dva psa, jednog iz čakovečkog skloništa za pse Prijatelji, a drugog iz Zaprešića.
Kada su moji roditelji prije šest godina udomili Viki, azil u Čakovcu brinuo se za oko 300-tinjak životinja, a danas se radi o dvostruko većem broju o kojima se brinu radišni ljudi iz azila, skoro u istim uvjetima kao nekada, što je nemoguća misija. Zato je nužno potrebna obnova skloništa. – nastavlja Irena, majka četverogodišnje Klare i supruga Vjekoslava koji se s dozom opreza odlučio na obiteljsko udomljavanje, a sada je više nego sretan jer vidi kako pozitivno i zaštitnički Barney utječe na njihovu kćerku i obitelj.
Ovo je samo jedna priča iz čakovečkog, ujedno i najvećeg hrvatskog skloništa za pse koji s prijateljima i partnerima organiziraju kampanju obnove skloništa s dobrotvornim koncertom i eminentnim glazbenim umjetnicima koji su se odazvali pozivu za participacijom u projektu, Lukom Nižetić, Sandrom Bagarić, Frankom Batelić, Ivanom Kindl, Terezom Kesovijom, Zdenkom Kovačiček, Bojanom Jambrošićem, Ivanom Jelićem te Klapom Stine. Voditelji koncerta Sonja Šarunić i Frano Ridjan usmjeravat će ovu glazbenu svečanost u ritmu i sadržaju.
Dobrotvorni koncert održat će se u Velikoj dvorani Lisinskog, u utorak 30. listopada s početkom u 19 sati, a prethode mu akcije u koje su se uključile i socijalno osjetljive tvrtke koje su donirale dio novih alata i uređaja te materijala za obnovu. Pored navedenog, mnogi volonteri timski participiraju u obnovi skloništa i to, između ostalog, u izgradnji novih dvorišta za pse, novog skladišta te operativnog centra za pripremu hrane, kupanje i pranje pasa. Kupnjom dviju ulaznica po jedinstvenoj cijeni od 80 kuna moguće je uključiti u obnovu jednog m2 novog dvorišta za pse što će osigurati podizanje standarda skloništa u primarnom zbrinjavanju i skrbi za ta divna bića.
Uz koncert i volonterski doprinos u obnovi najvećeg hrvatskog skloništa za pse možete se uključiti i uplatom donacije na račun - IBAN HR3323400091116025375 na ime: ZEU Prijatelji životinja i prirode, Čakovec, Privredna banka d.d. Zagreb, model HR 02, poziv na broj 777, svrha uplate: donacija UDOMIMO PRIJATELJE (za uplate iz inozemstva - SWIFT: PBZGHR2X).
Organizator, udruga Prijatelji životinja i prirode osigurala je i atraktivnu akciju prikupljanja donacija uz profesionalno fotografiranje obitelji sa svojim četveronožnim prijateljima, koja će se održati u subotu, 27. listopada od 09 do 14 sati, pored koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.
Projektom Udomimo prijatelje - Obnovimo najveće hrvatsko sklonište za pse, želimo podići potreban standard privremenog zbrinjavanja napuštenih pasa o kojima smještajno i veterinarski skrbimo prije njihova udomljavanja. Iako nas je novi, nedugo donesen Zakon o zaštiti životinja svrstao među razvijene europske no-kill zemlje, ima još dosta zatomljenih ljudskih vrijednosti koje treba osvijestiti i integrirati u naše društvo, kako bi se značajno promijenio odnos prema životinjama te smanjio broj napuštenih. – iskazuje nam Goran Stojanović, koordinator projekta.
Bitno je istaći, nastavlja Goran – da su divni ljudi poput Irene i njene obitelji svijetli primjer u ovom projektu, ali ovdje pripadaju i socijalno poduzetne tvrtke iz cijele Hrvatske, koje se, uz veliko razumijevanje, uz financijske donacije, sa svojim zaposlenicima uključuju i u timsko volontiranje u akcijama uređenja skloništa.
Naše najveće no-kill sklonište u Hrvatskoj, u proteklih desetak godina udomilo je preko 5.000 pasa, od toga, polovicu u inozemstvo, dok nove obitelji koje će ih udomiti danas čeka oko 700 čupavih prijatelja. Uz sve navedene aktivnosti, čakovečko sklonište za pse organizira i edukacije za mlade o odgovornom udomljavanju, što će u budućim danima i dodatno intenzivirati, kako bi uskoro i Hrvatska, po tom pitanju, stala uz bok europskim zemljama, poput senzibilne Nizozemske, Švedske ili Njemačke.
