Šokantan je i podatak da tek jedna petina zlostavljane djece o tom nasilju progovori svojim roditeljima ili učiteljima, dok ostali šute.
Poražavajuća statistika govori da je čak svako četvrto dijete žrtva zlostavljanja među vršnjacima, a nasilje na internetu prisutnije je nego ikad. Mnogi roditelji se osjećaju bespomoćno. Što učiniti u slučaju kada posumnjate da i vaše dijete u školi, vrtiću ili, pak, bespućima interneta trpi neki oblik nasilja, ekipi inMagazina otkrili su stručnjaci Hrabrog telefona.
>> Kakvi su trendovi za 2014.? Doznajte!
'Naše istraživanje pokazuje da svako četvrto dijete doživljava bullying u školi ili općenito negdje, popto se bukllying može dogoditi na bilo kojem mjestu i u bilo kojoj dobi', kaže Ivana Dolovčak, socijalna radnica.
Poražavajuća statistika govori da se nasilje među vršnjacima, takozvani bullying, ne događa nekome drugome. Možda je zlostavljano baš i vaše dijete. Šokantan je i podatak da tek jedna petina zlostavljane djece o tom nasilju progovori svojim roditeljima ili učiteljima, dok ostali šute.
'Bitno je da zaista kažu roditeljima ili nekoj osobi u koju imaju povjerenja što im se događa , i ne smiju to držati za sebe, bez obzira što im nasilnik prijeti , jer to je jedini način da on i dalje provodi zlostavljanje', kaže socijalna radnica.
Da je i vaše dijete moguća žrtva vršnjačkog nasilja, i prije nego što vam se dijete samo povjeri, možete primijetiti po nekim sigurnim pokazateljima u njegovu ponašanju.
'Kada se djeca boje ići u školu , kada govore prije škole da ih boli trbuh ili glava,kad mijenjaju uobičajni put do kuće, kada se nekako povuku u sebe , usamljeni su', kaže Ivana Dolovčak.
Djeca su u današnje vrijeme posebno nezaštićena u bespućima interneta. U drastičnom je porastu tzv. cyberbullying, odnosno elektroničko nasilje, najčešće putem društvenih mreža, mailova ili blogova.
'Roditelji moraju zati sve aktivnosti koje dijete obavlja na Internetu, na društvenim mrežama moraju znati tko su mu prijatelji , trebaju vidjeti što tamo rade, i trebaju biti upućeni u sve njihove aktivnosti', kaže socijalna radnica.
Roditelji se ne bi trebali osjećati bespomoćno, smatrajući internet kompleksnim medijem jer njihova djeca imaju više iskustva i spretnija su od njih. Pokazujući interes i pažljivo nadgledajući djetetove aktivnosti na internetu, roditelji ipak mogu zaštititi djecu od rizika, što je u svakom slučaju bolje nego im jednostavno zabraniti uporabu, jer im zabrana može samo povećati interes i učiniti internet privlačnijim.
'Ono što je isto bitno - to su lozinke koje oni ne smiju odavati nikome,moraju ih držati za sebe. Dobro je da lozinke s vremena na vrijeme mijenjaju', kaže Ivana Dolovčak.
DNEVNIK.hr SHOWBUZZ pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
