Frances Farmer bila je jedna od najsjajnijih zvijezda Hollywooda u tridesetima, no tvrdoglavost i odbijanje glamura doveli su je do tragične sudbine.
Hollywood je često slamao one najranjivije duše, koje bi gorjele prebrzo. Nekih od tih imena danas se možda ne bismo sjećali da ih novija pop-kultura nije pretvorila u simbol pobune.
Frances Farmer jedno je od najtragičnijih imena zlatnog doba Hollywooda – glumica čiji je golemi talent zasjenjen stravičnom sudbinom, mentalnim slomom, prisilnim hospitalizacijama i brutalnim tretmanima u psihijatrijskim ustanovama.
Galerija
Njezina životna priča i danas fascinira svijet, a postala je i inspiracija za pjesmu Kurta Cobaina "Frances Farmer Will Have Her Revenge on Seattle", kojom je frontmen Nirvane odao počast ženi koju je smatrao simbolom nepravde i otpora.
Rođena 1913. godine u Seattleu, Frances Farmer od malih je nogu pokazivala buntovni duh. Kao tinejdžerica osvojila je natječaj kratkim esejom "God Dies", koji ju je učinio lokalnom senzacijom, ali i predmetom osude ondašnje konzervativne Amerike.
Nakon školovanja počela je glumiti u kazalištu, a njezin snažan glas, karizma i inteligencija brzo su je razlikovali od drugih mladih glumica. Već tada se vidjelo da je riječ o iznimnom talentu – i netko poput nje bio je idealan mamac za Hollywood. Nakon potpisa za Paramount brzo je snimila nekoliko filmova, koji su je lansirali među zvijezde – "Come and Get It", "Too Many Parents", "Border Flight" i "Flowing Gold".
Za razliku od mnogih kolegica, Farmer nije podnosila holivudsku mašineriju. Odbijala je glamur, intervjue, PR trikove, zahtjeve studija. Bila je intelektualka, buntovnica i nisu je zanimale očekivane uloge "slatke zvijezde", zbog čega su je mediji prozvali problematičnom.
Godine 1942. policija ju je zaustavila zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Frances se opirala uhićenju, navodno je pljunula na policajca, a tabloidi su od incidenta napravili senzaciju. Taj događaj bio je početak njezina razaranja.
Nakon ponovnog uhićenja zbog kršenja uvjetne Farmer je osuđena na prisilnu hospitalizaciju u Western State Hospitalu – i tada počinje najgori dio njezina života. U bolnici je Frances prošla ono što danas zvuči nezamislivo: prisilnu izolaciju, hladne kupke, elektrošok terapije, prisilni rad te fizičko i psihičko zlostavljanje.
Pogledaji ovo
Neki izvori tvrde da je bila izložena i ponižavajućim tretmanima, pa čak i seksualnom zlostavljanju iako o tome nikad nije postojala službena potvrda. Njezin medicinski karton pokazuje da je bila proglašena neposlušnom i nekontroliranom, što je u ono vrijeme često značilo samo to da se žena usudila uzvratiti.
Postoji mit potaknut knjigom "Shadowland" da je bila lobotomizirana, no povjesničari smatraju da za to nema dokaza. Ipak, tretmani kojima je bila izložena bili su dovoljno traumatični da unište svaki trag njezine nekadašnje vedrine.
Frances je 1950-ih puštena iz bolnice i pokušala se vratiti normalnom životu. Radila je kao sobarica, recepcionarka, činovnica, što su obični poslovi koji nikad nisu pristajali holivudskoj zvijezdi.
Kasnije je postala voditeljica televizijske emisije u Indiani, gdje je ponovno stekla manju popularnost. Ipak, Hollywood je nije smatrao "poslušnom" ni marketinški isplativom, pa su vrata industrije za nju ostala zatvorena.
Sreću nije pronašla ni u ljubavi, triput se razvela. Preminula je 1970. godine od raka jednjaka, sama, daleko od glamura, ali i daleko od užasa bolničkih zidova. Do kraja života ostala je tragičan simbol žene koju je sustav slomio jer je bila drukčija, hrabrija i neukrotiva.
Njezin sugrađanin Kurt Cobain, koji je i sam tragično skončao 1994. godine, intenzivno se bavio njezinim životopisom. Vidio je u Frances Farmer ženu koju je slomila institucija, osobu koja se borila protiv konzervativnog društva, simbol mentalne borbe i povijesnu žrtvu pogrešnih dijagnoza i kazni.
Pogledaji ovo
Fasciniran njezinim životom opjevao ju je u pjesmi grupe Nirvana "Frances Farmer Will Have Her Revenge on Seattle", u kojem pjeva o osveti nad gradom i sustavom koji ju je sramotio i uništio. Cobain je vjerovao kako je ona jedan od prvih simbola otpora, marginalizacije i patnje umjetnika u neprijateljskom društvu. Zanimljivo, unatoč tomu što se njegova kći zove Frances Bean, ime nije dobila po Frances Farmer, nego po Frances McKee, gitaristici grupe The Vaselines.
Frances Farmer bila je mnogo više od zvijezde koja je pala. Bila je vizionarka, buntovnica, žrtva i ikona.
Njezin život i smrt ostavili su dubok trag – i podsjećaju na to da Hollywood može stvarati zvijezde, ali ih isto tako i uništiti, a zahvaljujući Cobainu, njezin glas i danas odjekuje kroz generacije kao upozorenje i kao legenda.
Priču o Kurtu Cobainu pročitajte OVDJE.
Pogledaji ovo
Pogledaji ovo
