Bülent Ersoy nepokolebljiva je diva turske glazbene scene koja je pokazala koliko je promijenila pravila igre mijenjajući sebe.
Turska je posljednjih godina pojam konzervativne zemlje u kojoj se sve više zatomljuju prava LGBTQ+ osoba, zbog čega će se mnogi iznenaditi kako je velika zvijezda turske glazbene scene pripadnica ove zajednice.
U Hrvatskoj nema mnogo osoba koje su čule za Bülent Ersoy, čije su majstorske i emotivne interpretacije klasičnih turskih melodija ostavile neizbrisiv trag na glazbeni identitet nacije. Njezino ime je sinonim za autentičnost, raskošni talent, ali i za život obojen dramama, pobunama i senzacijama. A životna priča podsjeća na jedan zanimljiv filmski rasplet koja je mijenjajući sebe, mijenjala i pravila igre.
Bülent se rodila 1952. godine kao dječak Bülent Erkoç, koji je već od ranih dana počeo s pjevanjem i pokazao iznimnu glazbenu talentiranost, zbog čega je bilo neminovno školovanje na konzervatoriju u Istanbulu. Kada je stupila na scenu kao tinejdžerica nakon pobjede na jednom natjecanju, uslijedili su koncerti u prestižnim istanbulskim klubovima u kojima je njezin snažan, a istodobno nježan glas osvojio publiku.
Bülent je svoju karijeru počela graditi dok je Turska bila na granici političkog kaosa u kojem su se redovito sukobljavali tradicija i modernost. Na sceni je bila androgena figura, istovremeno fascinantna i zabranjena, povezujući klasičnu tursku glazbu i arabesku, elite i narod, moderniste i konzervativce.
Pogledaji ovo
No sve se promijenilo nakon državnog udara 1980. kada je nova vojna vlast počela uvoditi zabrane i provoditi represije nad trans osobama. Nakon što joj je država odbila zahtjev da joj prizna ženski identitet i zabranila joj nastupe, Bülent je pokušala samoubojstvo, a kada joj to nije uspjelo, vidjela je to kao znak da se ne smije predati. U Londonu, gdje se preselila 1981., obavila je promjenu spola, istovremeno zadržala ime Bülent kao simbol svoje individualnosti, a zatim je nastavila život i karijeru u Australiji i Zapadnoj Njemačkoj, nikad ne gubeći kontakt s domovinom.
Nakon okončanja restrikcija krajem 1980-ih hrabro se vratila i nastavila graditi glazbenu karijeru unutar zemlje. Njezina veličanstvena povratnička turneja i albumi dočekani su s oduševljenjem, ali nije sve bilo tako lako. Isprva je publika bila podijeljena, a na jednom koncertu su je čak ranili jer je odbila pjevati nacionalističku pjesmu.
Njena diskografija obuhvaća više od 30 albuma, uključujući klasične naslove iz 70-ih i 80-ih te recentniji hit "Ümit Hırsızı", koji je napisao Tarkan. Dobitnica je prestižnih turskih nagrada, uključujući Altın Kelebek Award za najbolju izvođačicu turske umjetničke glazbe (2008. i 2011.), a 1997. godine nastupila je u pariškoj Olympiji te oduševila publiku s orkestrom od čak 50 članova. Zbog cijelog značaja za tursku glazbu Bülent je dobila nadimak Diva.
Galerija
Nikad se nije htjela udati ni imati djecu, a u ulozi majke vidjela se samo jednom, i to kada je djetetu tadašnjeg partnera skuhala mlijeko s medom. Ni sama nije bila imuna na kontroverze – svađala se s političarima, završavala na sudu zbog optužbe za mito, izričito je zatražila da nitko ne bude na njezinu sprovodu, a država ju je tužila zbog izjave kako nikad ne bi poslala sina u rat. Ipak, s godinama počela je graditi novi, konzervativniji izgled, tako da je prestala nositi provokativne kostime, a u novijim pjesmama počela je isticati vezu s religijom i tradicijom.
Ima i svoje emisije, članica je žirija u popularnim glazbenim natjecanjima u kojima je intrigirala javnost zbog svog jezika i frazama poput "iznad savršenog" i "tvoja sestra bi život dala za tebe".
Bülent Ersoy ostaje živuća legenda turske glazbe — umjetnica ne samo izvanrednog vokala i raskošnih nastupa već i simbol emancipacije i društvene transformacije. Njezina karijera, borbe i život danas pokazuju koliko je glazba snažan glas promjene. Vječno je "Diva" koja je otvorila vrata umjetnosti i slobodi za mnoge koji su došli nakon nje.
1/38 >>
Pogledaji ovu galeriju
1/35 >>
Pogledaji ovu galeriju
Pogledaji ovo
Pogledaji ovo
