Davor Janjić ostao je upamćen kao jedan od najvećih talenata jugoslavenskog filma, čije su kultne uloge u filmovima "Ovo malo duše", "Kuduz" i "Outsider" obilježile regionalnu kinematografiju prije njegove prerane smrti 2022. godine.
Bosanskohercegovački glumac Davor Janjić ostao je upamćen kao jedan od najtalentiranijih glumaca bivše Jugoslavije, čovjek čije su upečatljive uloge obilježile osamdesete i devedesete godine regionalne kinematografije.
Iako je njegova karijera bila impresivna, život mu je obilježilo povlačenje iz javnosti i prerana smrt 2022. godine, u 54. godini.
Galerija
Rođen 18. studenoga 1969. godine u Tuzli kao sin nogometaša Žarka Janjića, Janjić je odrastao u Sarajevu, gdje je vrlo rano pokazao interes za glumu. Studirao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu i bio član Otvorene scene Obala, kultnog mjesta sarajevske alternativne kulture. Već kao vrlo mlad postao je i najmlađi član poznatog beogradskog Ateljea 212.
Filmsku karijeru započeo je još kao tinejdžer, a šira publika upoznala ga je u filmu "Ovo malo duše" Ademira Kenovića, u kojem je utjelovio Nihada. Upravo iz tog filma ostala je legendarna replika koju publika i danas citira: "Čovjek ti je, Senada, teški hajvan…" Film je vrlo brzo stekao kultni status, a Janjić postao jedno od novih zaštitnih lica jugoslavenskog filma.
Uslijedile su brojne zapažene uloge u filmovima "Život sa stricem", "Kuduz", "Praznik u Sarajevu", "Čaruga", "Savršeni krug", "Belle Epoque", "Duhovi Sarajeva" i "Život je čudo" Emira Kusturice. Posebno se istaknuo u slovenskom filmu "Outsider", jednom od najvažnijih slovenskih filmova devedesetih, u kojem je igrao glavnu ulogu Seada Mulahasanovića. Film je bio slovenski kandidat za Oscara i ostvario veliki uspjeh u regiji.
Njegov talent prepoznali su i brojni redatelji tadašnje jugoslavenske scene, među kojima su Rajko Grlić, Krsto Papić i Ademir Kenović. Kritičari su ga često opisivali kao glumca snažne emocije i prirodne karizme, koji je bez pretjerivanja uspijevao prenijeti kompleksne i ranjive likove.
Pogledaji ovo
O ulozi u filmu "Život sa stricem" govorio je sa sjetom jer je imao tek 17 godina kada je odabran kao Martin Kujundžić.
"Kada sam dobio ulogu u 'Životu sa stricem', nisam ni bio svjestan koliko će mi to promijeniti život. Bio sam još dijete, ali sam znao da je to nešto veliko", izjavio je Janjić u jednom od svojih posljednjih intervjua za Oslobođenje, dok je za Večernji list dodao: "Ta uloga me naučila da gluma nije samo talent već i velika odgovornost prema publici i umjetnosti."
Početkom rata napustio je Sarajevo te je nekoliko godina živio u Londonu, nakon čega se preselio u Sloveniju. Ondje je nastavio glumiti, ali se sve više udaljavao od medija i javnog života. Iako je bio velika zvijezda krajem osamdesetih i početkom devedesetih, nikada nije volio pretjeranu popularnost. U intervjuima je znao govoriti da ne voli gledati vlastite filmove jer uvijek vidi svoje pogreške.
Publika ga pamti i po filmu "Duhovi Sarajeva", ali i po kratkom pojavljivanju u filmu sa Severinom, o kojoj je jednom prilikom govorio u medijima, nakon čega se gotovo potpuno povukao iz javnosti. Upravo zbog toga mnogi su njegov život kasnije opisivali kao priču o velikom talentu koji je prerano nestao iz fokusa javnosti.
Davor Janjić preminuo je 28. studenoga 2022. godine u Beogradu. Vijest o njegovoj smrti rastužila je kolege i ljubitelje filma diljem regije. Prema navodima prijatelja, posljednjih dana imao je ozbiljne probleme s disanjem, no točan uzrok smrti nikada nije detaljno objašnjen javnosti.
Iako je iza sebe ostavio relativno mali broj uloga u usporedbi s nekim kolegama, Davor Janjić ostao je simbol jedne posebne generacije glumaca i vremena kada su filmovi s prostora bivše Jugoslavije osvajali festivale, publiku i kritiku diljem Europe. Njegove uloge i danas se smatraju jednim od najvažnijih dijelova regionalne filmske baštine.
Marijana Mikulić nikad iskrenije o obraćenju, burnoutu i krizi u braku u novom podcastu IN magazina.
1/9 >>
Pogledaji ovu galeriju
1/9 >>
Pogledaji ovu galeriju
Pogledaji ovo
Pogledaji ovo
Za izradu članka dijelom je korištena i umjetna inteligencija, uz nadzor i završnu obradu redakcije portala.
