U pulskom Kinu Valli uoči službenog početka 71. Pulskog filmskog festivala održat će se filmski program posvećen velikanu naše kinematografije, redatelju Veljku Bulajiću.
U suradnji s Hrvatskim državnim arhivom i Kinotekom u pulskom Kinu Valli uoči službenog početka 71. Pulskog filmskog festivala od 5. do 9. srpnja održat će se filmski program posvećen velikanu naše kinematografije, redatelju Veljku Bulajiću koji je preminuo u travnju ove godine. Režirao je 14 dugometražnih igranih filmova, dva dokumentarna – "Skopje '63" (1964.) i "Titovi memoari" (1980.) – te dvije televizijske serije.
Prvi mu je dugometražni igrani film "Vlak bez voznog reda" (1959.) dobio Zlatnu arenu za scenarij i bio uvršten u glavni program Filmskog festivala u Cannesu. Prikaz naseljavanja stanovnika iz Dalmatinske zagore u Vojvodinu nakon 2. svjetskog rata bitno je obilježen neorealizmom.
Godine 1986. snima "Obećanu zemlju" u kojoj problematizira politiku kolektivizacije, a politički parnjak tim filmovima čini "Uzavreli grad" (Velika zlatna arena) s analizom fenomena industrijalizacije, od njezinih mana do vrlina. No, pravu domaću i svjetsku slavu stekao je svojim ratnim filmovima partizanske tematike: "Kozara" (1962.) – Velika zlatna arena i Zlatna medalja na festivalu u Moskvi – i osobito "Bitka na Neretvi" (1969.) – nominacija za nagradu Oscar u kategoriji stranoga filma – koji je i najskuplji jugoslavenski film ikada snimljen. "Čovjek kojeg treba ubiti" (1979.) – Brončana arena za režiju – fantazijska je legenda o samoprozvanom crnogorskom caru Šćepanu Malom iz 18. st. i politički komentar na blokovsku podjelu svijeta i zagovaranje trećega, odnosno "nesvrstanoga puta".
Dobitnik je državne Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo i nagrade Zlatni Oktavijan za životno djelo Hrvatskoga društva filmskih kritičara, dok mu je 2015. izdana monografija "Veljko Bulajić: Vlakom bez voznog reda u povijest filma".
Na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu publika opet ima velik zadatak - odabrati svog miljenika među 11 naslova iz glavne konkurencije hrvatskoga filma. Onaj film koji osvoji srca pulske publike bit će nagrađen Zlatnim vratima Pule. Glasački listići bit će podijeljeni gledateljima na prvoj i drugoj (repriznoj) projekciji te nemojte propustiti priliku da i ove godine odaberete najbolji film!
Podsjećamo i da će neki od ranijih dobitnika nagrade publike biti prikazani na Ambreli. Prisjetit ćemo se crne komedije Danila Šerbedžije “72 dana” (2010.), satire Vinka Brešana "Maršal" (2000.), komične drame Hrvoja Hribara "Što je muškarac bez brkova" (2005.), kao i novijih uspješnica - zagorske dramedije Gorana Dukića "Nosila je rubac črleni" (2022.) i animiranog filma Luke Rukavine "Cvrčak i mravica" (2023.), novog viđenja Ezopove i La Fontaineove basne.
U popratnom programu Festivala očekuju nas predstavljanja novih knjiških i glazbenih izdanja posvećenih kinematografiji, kao i izložbe koje tematiziraju film.
Zlatko Vidačković i Iva Rosanda Žigo u monografiji “Hrvatski film u 21. stoljeću" (2023.) sveobuhvatno analiziraju suvremenu hrvatsku dugometražnu igrano-filmsku produkciju, dajući uvid u 190 filmskih naslova od 2001. do 2022., uz sintezu novinskih filmskih kritika koje su dobivali. Knjiga propituje ključne redatelje, žanrove i društvene teme ovog perioda, ali i, tko su najekraniziraniji hrvatski književnici te kako se mijenjala kritička recepcija hrvatskog filma kroz vrijeme.
Uzbudljiv i malo poznat segment povijesti kinematografije tema je knjige "Dubrovnik kao filmska kulisa" (2023.) dramaturga i publicista Hrvoja Ivankovića, koju je uredila filmologinja Diana Nenadić. Do Drugog svjetskog rata, naime, u Dubrovniku i okolici snimljeno je više od 50 igranih filmova u produkciji mađarskih, njemačkih, austrijskih, čehoslovačkih i poljskih poduzeća, a Ivanković propituje tko su ljudi koji su stvarali na ovom području, u kakvim okolnostima te zašto su se odlučili snimati baš tu.
Izdavačka kuća Fox & His Friends predstavlja vinilno izdanje filmske i scenske glazbe Mirka Krstičevića, široj javnosti poznatog kao osnivača grupe Metak i autora hitova poput "Da mi je biti morski pas". Ploča "Mirko Krstičević - Sve i ništa" okuplja glazbu za šest filmova i pet kazališnih predstava koje su snažno obilježile splitska kulturna gibanja 1980-ih, među kojima su i eksperimentalni filmovi Ivana Martinca "Kuća na pijesku", "Izgnanstvo" i "Sve i ništa".
Dugogodišnji filmski kritičar Radio Beograda, filmski producent Nenad Dukić u knjizi "Filmski festivali" (2023., ur. Miroljub Stojanović), nudi pregled vrsta filmskih festivala širom svijeta - od onih najpoznatijih poput Cannesa, Berlinalea i Mostre, sve do manjih, specijaliziranih.
Hrvatski državni arhiv, kao novo izdanje svoje edicije Riječ iza slike, u Puli predstavlja reprodukciju knjige snimanja jednog od najupečatljivijih djela Vatroslava Mimice, ratne drame "Kaja, ubit ću te!". Pored originalne knjige snimanja, prepune autorovih intervencija, ilustracija i kolaža, "Riječ iza slike: Kaja, ubit ću te!" (2024., ur. Mladen Burić) donosi i tekstove Marine Vujčić, Marija Kozine, Nataše Mišković i Juraja Kukoča.
Kako plakati filmskih klasika, poput "Casablance" i "Drž’te lopova" izgledaju u interpretaciji renomiranih hrvatskih dizajnera i ilustratora, kao što su Studio Šesnić&Turković, Goran Radošević, Mate Žaja ili Franka Tretinjak? Publika Pulskog festivala to može otkriti na izložbi "NoMad Movie Art 2024.", koju Split Nomad Gallery realizira u međugalerijskoj suradnji s HUiU.
Program donosi i izložbu "Damnatio Memoriae" Darija Petkovića, u kojoj autor fotografijama prikazuje kako se odnosimo prema prošlosti, prije svega u kontekstu revizionističke kontrole povijesti i sjećanja.
Tu je i ovogodišnji "Cinemaniac > Misliti film" kustosica Branke Benčić i Tanje Vrvilo koje predstavljaju izložbenu trilogiju francuskog multidisciplinarnog umjetnika Stéphana Crasneansckog temeljenu na autorovom višegodišnjem istraživanju osobne arhive redatelja Jean-Luca Godarda, jednog od začetnika francuskog novog vala.
Upravno vijeće Javne ustanove Pula Film Festival jednoglasno je donijelo odluku da se ovogodišnja Nagrada Marijan Rotar posthumno dodijeli dizajneru Predragu Spasojeviću koji je zaslužan za neka od vizualnih rješenja Pulskog filmskog festivala.
Predrag Spasojević prvi je festivalski plakat pod nazivom „The Candy-Arena“ dizajnirao 1984. godine i nastavio vizualno promovirati identitet Pulskog filmskog festivala do 1991., a 2007. godine ponovno je uspješan s plakatom za 54. izdanje filmskog festivala. Za grafička likovna rješenja, naročito plakata, nagrađivan je u Puli, Pazinu, Poreču, Zagrebu, Ljubljani, Portorožu i Beogradu. U SAD-u je 1987. godine, od strane prestižnog "Hollywood Reporter's" iz Los Angelesa, nagrađen drugom nagradom "Key Art Awards" i posebnim priznanjem za filmski plakat 33. Festivala u Puli, kao i posebnom nagradom za plakat 21. MAFAF-a. "Upravno vijeće drži da je Predrag Spasojević svojim djelima na najbolji način spojio Pulu i film, doprinio razvitku i vidljivosti Festivala i dao doprinos prepoznatljivosti Pule kao filmskog grada", stoji u obrazloženju odluke.
Nagradu Marijan Rotar utemeljila je Javna ustanova Pula Film Festival 2004. godine u čast Marijanu Rotaru (1927. - 2003.), idejnom začetniku i osnivaču Pulskog filmskog festivala. Prošle godine je nagradu dobio Arheološki muzej Istre. Ostali dosadašnji dobitnici nagrade su Fadil Hadžić, Petar Krelja, Gverino Zuban, Martin Bizjak, Igor Galo, Miroslav Tatić, Pulska publika, Glas Istre, Duško Marušić Čiči, Armando Debeljuh, Mate Ćurić, Hrvatski Telekom, Alfi Kabiljo, PPMI – MSNI, Radio Pula, Pulska filmska tvornica.
1/20 >>
Pogledaji ovu galeriju
1/4 >>
Pogledaji ovu galeriju
