Zaštićene kao UNESCO-va nematerijalna kulturna baština, klape su u više od pola stoljeća prešle od konoba i kaleta, preko rasprodanih stadiona. Danas se raspravlja je li klapsko tradicijsko pjevanje samo 'a capella' ili se i ono treba razviti. Na večerima dalmatinske pisme u Kaštelima, odgovor je potražio Hari Kočić.
Na novoj lokaciji i s novom energijom Večeri dalmatinske pisme po 27. put oduševile su poklonike dalmatinskog melosa.
''Tako su kroz devedesete bile tambure, a onda su došle klape koje su neprirodno izašle iz konoba i kaleta na stadione. To jednostavno nije bilo realno, ali eto stvorio se taj neki kult, svako selo je imalo klapu!'', priča Vjeko Šuljić iz klape Munita.
''Definitivno ne možemo zaboravit sve godine klapske pjesme i klapske uspješnice koje se još uvijek vrte po radijskim postajama. Zašto ne očuvat to?“, pita se Davor Malenica iz klape Partenca.
Rasprava tako traje i danas, treba li se tradicija treba prilagoditi popularnoj kulturi ili ostati vjerna izvornom.
''Ako danas mlađi žele više svirat i pjevat na jedan moderniji način, mislim da im to treba omogućit. Odnosno, mislim da treba podržat sve što klape rade bez obzira na način. Ima tu i funka i soula, čak je bilo i metal klapa tako da svi oni imaju svoju publiku i treba im dat kvalitetan način da se promoviraju!'', smatra Josip Bralić, ravnatelj festivala.
Pogledaji ovo
Klapa Cambi bila je predvodnica novih vjetrova pa za njih ni danas dileme nema.
''Uvijek treba tražit nešto novo, ili možda neko staro ruho malo drugačije obuć. Mi smo stalno aktivni, uvijek slušamo tko što radi i prihvaćamo razne projekte. To su projekti izvan dalmatinske glazbe…“, priča Hrvoje Lozančić iz klape Cambi.
Uskoro će proslaviti četrdeseti rođendan i najavljuju seriju koncerata diljem svijeta.
''Ulazimo u prostoriju, zatvaramo se jer će trebat puno toga napravit. 40 godina klape, petnaest albuma… Trebat će izabrat iz svih faza rada klape što izvesti na svečanim koncertima.“
Ženske klape odavno su osvojile zasluženo mjesto pod suncem, a njihova se evolucija nije previše razlikovala od muških.
''Mi smo vam počeli a capella pa smo, točno kako ste opisali, malo ovamo, malo tamo, ali sad smo se trenutno, kako nas je pet, više okrenuli popu.“, objasnila je Tanja Topić iz klape Fjoret.
Klape su poznate, kao i folklorna društva, po velikoj povezanosti članova i čestim putovanjima, što privlači ljude svih generacija da zapjevaju čak i u poznim godina.
Pogledaji ovo
''Nikad nije kasno, treba imat malo sluha i volje i to te povuče. Non stop si u nekakvom druženju, tu se stvorio krug ljudi od Slavonije preko Istre do Dubrovnika di svak svakoga pozna, jedna mala obitelj klapska'', ispričao je Vjeko Šuljić.
Zato od klapa, čak i danas kada više ne pune stadione, ne odustaju.
''Mislim da bi svi koji se bave radom s klapama i klapama trebali zajedno raditi da budemo što primjećeniji, a ne se dijelit, ja bih ovo, ja bih ono, šta je bolje, šta gore… Svi mi kad se opustimo zapivamo a capella'', zaključio je Josip Bralić, ravnatelj festivala.
Galerija
Davor Malenica, klapa Partenca ''Reakcija ljudi je i dalje, malo je reći, fascinantna. Ljudi to volje i dalje cijene i poštuju.“, primijetio je Davor Malenica iz klape Partenca.
A ljubav je riječ protkana kroz klapski svijet koja jamči da će se u kaletama i konobama uvijek pjevati, bez obzira na to je li pomodno ili ne.
IN magazin gledajte od ponedjeljka do petka u 17:30 na Novoj TV, a propuštene emisije pogledajte besplatno na novaplus.hr.
1/29 >>
Pogledaji ovu galeriju
1/19 >>
Pogledaji ovu galeriju
Pogledaji ovo
Pogledaji ovo
