Hrvatske predstavnice Lelek oduševile su u prvom polufinalu Eurosonga snažnim i mističnim nastupom pjesme "Andromeda", spojivši etnotradiciju i moderni zvuk u jednoj od svojih najdojmljivijih izvedbi.
Poslije višemjesečnih zavrzlama, kontroverzi i pooštravanja pravila prvim polufinalom u utorak je započelo 70. izdanje Eurosonga te donijelo večer ispunjenu glazbom, spektaklom i uzbuđenjem. Na pozornici je bilo mjesta za predstavnike iz 15 zemalja, a gledatelje su kroz show vodili karizmatični duo Victoria Swarovski i Michael Ostrowski.
Hrvatske predstavnice Lelek imale su jednu od svojih najsnažnijih izvedbi pjesme "Andromeda". Pun mističnih simbola, peteročlani sastav probudio je duhove prošlosti i izazvao snažne reakcije publike.
LELEK je hrvatski etno-pop glazbeni sastav, osnovan u rujnu 2024. godine, čija je glazba spoj bogatstva hrvatske tradicijske glazbe s modernim pop-zvukom — pri čemu nastoje očuvati i reinterpretirati slavensku kulturnu baštinu kroz suvremene aranžmane i višeglasno pjevanje.
Galerija
Skupinu čini pet talentiranih vokalistica: Inka Večerina Perušić, Judita Štorga, Marina Ramljak, Korina Olivia Rogić i Lara Brtan.
Ove mlade glazbenice prate snažni vizualni i vokalni identitet baziran na tradicijskim motivima, ali uz modernu produkciju i pop-strukturu.
Nakon što su lani osvojile četvrto mjesto s "The Soul of my Soul", na ovogodišnjoj Dori predstavile su se s pjesmom "Andromeda" – snažnom i emotivnom kompozicijom koja spaja etnoelemente i suvremene glazbene teksture.
Iza tog mističnog naslova krije se mnogo više od moderne pjesme – "Andromeda" je emotivna oda ženskoj snazi, kolektivnoj povijesti i dubokom identitetu, koji se prenosio s koljena na koljeno. Inspiracija je, kako članice Leleka same kažu, žene katoličke vjeroispovijesti s prostora Bosne i Hercegovine iz vremena Osmanskog carstva.
"Pjesma govori o katoličkim ženama iz Bosne i Hercegovine, odnosno primarno iz tog dijela za vrijeme Osmanskog carstva, koje su se morale tetovirati i stavljati znakove na sebe kako bi se zaštitile od ropstva i od braka i da ih se ne bi kralo, ubijalo. To je zapravo bilo i više nego sama tetovaža, to je bio cijeli obred koji su bake imale, prenosile svojoj djeci i unucima", objasnila je jedna od članica Korina za IN magazin.
U tim teškim povijesnim vremenima, suočene s prijetnjom otmice u roblje, prisilnim brakovima i nasiljem, mnoge su se žene odlučile na poseban čin – tetoviranje križa na svoje tijelo kao simbol zaštite, vjere i osobnog identiteta. To nije bio tek kozmetički potez, već ritual s dubokim značenjem i obrednom težinom, koji su majke i bake prenosile svojoj djeci i unucima.
Više o prvom polufinalu pročitajte OVDJE.
