Svečana dodjela Zlatnih arena 72. Pulskog filmskog festivala održala se u srijedu navečer u Istarskom narodnom kazalištu. Velikom zlatnom arenom za najbolji film nagrađen je "Mirotvorac" redatelja Ivana Ramljaka, koji uz Dragutina Hedla i Hrvoja Zovka potpisuje i scenarij, a producent je Nenad Puhovski (Factum). Nagrade su dodijeljene za filmove iz Glavnog programa (Hrvatski film i Hrvatske manjinske koprodukcije), iz novog Regionalnog programa te Studentskog programa, koji je od ove godine natjecateljski.
''Mirotvorac'' će biti prikazan u četvrtak, 17. srpnja, u Areni u 23:00 sata, dok će pobjednički film iz sekcije Manjinska koprodukcija "Kako je ovdje tako zeleno?"(Nikola Ležaić) biti u Kinu Valli u četvrtak od 20:00 sati, a najbolji iz Regionalnog programa "78 dana" (Emilija Gašić) u Kinu Valli u 18:00 sati. Nagrada publike Zlatna vrata Pule bit će dodijeljena u četvrtak u Areni u 21:15.
O filmovima iz Glavnog natjecateljskog programa odlučivao je peteročlani žiri u sastavu: Silvestar Kolbas, Tomislav Pavlic, Tihana Lazović, Janko Popović Volarić, Jelena Paljan.
Nagrađeni u kategoriji Hrvatski film
Zlatna arena za oblikovanje zvuka dodjeljuje se Juliju Zorniku za film ''Zečji nasip'', redateljice Čejen Černić Čanak.
''Kroz dojmljivo oblikovan zvučni pejzaž Julij Zornik uspijeva dočarati prijeteću prisutnost rijeke sugerirajući osjećaj napetosti i nelagode. Tome suprotstavlja nježne glazbene motive koji oslikavaju unutarnji svijet likova naglašavajući emocionalnu dubinu priče.''
Zlatna arena za masku dodjeljuje se Ivani Pralija za film ''Fiume o morte'', redatelja Igora Bezinovića.
''Pretvarajući građane Rijeke u povijesne figure, maska u filmu 'Fiume o morte' istovremeno evocira povijesnu epizodu i služi kao alat ironije, postajući time jedan od ključnih elemenata koji stvaraju originalan svijet ovog hibridnog dokumentarca.''
Zlatna arena za vizualne efekte dodjeljuje se Marinu Vuletiću za film ''Dražen'', redatelja Danila Šerbedžije.
''Sekvence kreirane vizualnim efektima u filmu 'Dražen' sažimaju tijek vremena i povezuju dijelove radnje, istovremeno služeći kao vizualno atraktivan predah u priči.''
Zlatna arena za glazbu dodjeljuje se Domasu Strupinskas za film ''Zečji nasip'', redateljice Čejen Černić Čanak.
''Glazba Domasa Strupinskasa u filmu 'Zečji nasip' precizno je i suptilno utkana u ritam filma. Upravo zbog te odmjerenosti djeluje snažno i sugestivno, prateći emocionalni naboj radnje koji raste poput nabujale rijeke.''
Zlatna arena za kostimografiju dodjeljuje se Tajči Čekada i Manueli Paladin za film ''Fiume o morte'', redatelja Igora Bezinovića.
''Kostimi u filmu 'Fiume o morte' s jedne strane uvjerljivo oslikavaju povijesno razdoblje, dok s druge strane svojom povremeno namjernom i šaljivom nezgrapnošću donose filmu ironijski sloj, kao i kritički komentar.''
Zlatna arena za scenografiju dodjeljuje se Antonu Spazzapan za film ''Fiume o morte'', redatelja Igora Bezinovića.
''Spajajući prošlost i sadašnjost te smještajući povijesne elemente u suvremene prostore scenografija u filmu 'Fiume o morte' stvara duhovit i apsurdan kontrast koji vizualno i značenjski obogaćuje film.''
Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu dodjeljuje se Andriji Žuncu za ulogu Slavena u filmu ''Zečji nasip'', redateljice Čejen Černić Čanak.
''Kroz prigušenu glumu Andrija Žunac u filmu 'Zečji nasip' nosi teret gubitka, osude i neizrečenih emocija, ostavljajući snažan dojam upravo svojom nenametljivom prisutnošću.''
Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu dodjeljuje se Zrinki Cvitešić za ulogu Biserke Petrović u filmu ''Dražen'' redatelja Danila Šerbedžije.
''Sugestivno utjelovljujući majku koja je istovremeno brižna i pretjerano zaštitnički nastrojena Zrinka Cvitešić ostvarila je slojevitu i emocionalno uvjerljivu ulogu.''
Nagrada Breza za najboljeg debitanta dodjeljuje se Lavu Novoselu za ulogu Marka u filmu ''Zečji nasip'', redateljice Čejen Černić Čanak.
''Balansirajući između vlastitih osjećaja i očekivanja okoline, između snage i krhkosti, Lav Novosel u svom debitantskom nastupu osvaja nevjerojatnom sigurnošću. Polako popuštajući pred potisnutim emocijama koje nadiru poput vodene bujice, snažno nas veže uz svoj lik.''
Zlatna arena za montažu dodjeljuje se Damiru Čučiću za film ''Mirotvorac'', redatelja Ivana Ramljaka.
''Koristeći gotovo isključivo arhivski materijal Damir Čučić u filmu Mirotvorac dokumentarne fragmente povezao je u snažnu filmsku priču postigavši napetost i ritam svojstvene žanru trilera. Ovaj dokumentarni film pratimo bez daha ostajući na kraju duboko potreseni.''
Zlatna arena za fotografiju dodjeljuje se Tomislavu Sutlaru za film ''Dobra djeca'', redatelja Filipa Peruzovića.
''Kroz pažljivo oblikovano svjetlo i profinjene kompozicije Tomislav Sutlar gradi atmosferu melankolije i prolaznosti koju dosljedno provlači tijekom čitavog filma.''
Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu dodjeljuje se Filipu Šovagoviću za ulogu Nikole u filmu ''Dobra djeca'', redatelja Filipa Peruzovića.
''Filip Šovagović u filmu Dobra djeca donosi lik koji je duhovit i pomalo zajedljiv, ali uvijek ljudski blizak. Iza prividne jednostavnosti i lakoće krije tugu koja mu daje ranjivost i dubinu.''
Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu dodjeljuje se Nini Violić za ulogu Saše u filmu ''Dobra djeca'', redatelja Filipa Peruzovića.
''Nina Violić u filmu Dobra djeca tumači lik žene koja iza hladne vanjštine skriva dubok unutarnji nemir i nezadovoljstvo. Svojom suzdržanom, preciznom glumom uspijeva prenijeti svu složenost lika ostavljajući snažan dojam upravo kroz ono što prešućuje.''
Zlatna arena za scenarij dodjeljuje se Nikolini Bogdanović i Filipu Peruzoviću za film ''Dobra djeca'', redatelja Filipa Peruzovića.
''Samo s dva lika u jednom prostoru, kroz rijetke i šture dijaloge te mnogo tišina scenarij filma Dobra djeca prikazuje odnos dvoje ljudi – sestre i brata – o kojima mnogo više ne znamo nego što znamo, pa ipak ih osjećamo kao izuzetno slojevite likove. Unutar naizgled jednostavnog okvira, tiho i bez velikih gesti, ovaj scenarij sigurno i uvjerljivo gradi dramu prožetu finim humorom.''
Zlatna arena za casting dodjeljuje se Sari Jakupec za film ''Fiume o morte'', redatelja Igora Bezinovića.
''Casting u filmu Fiume o morte briljantno spaja fikciju i stvarnost, pretvarajući sam proces castinga u ključan dramaturški element filma. Uključivanjem građana Rijeke i autoironijskim pristupom, glumačka postava postaje produžetak režijske ideje, dajući filmu slojevitost i duhovitost.''
Zlatna arena za produkciju dodjeljuje se Vanji Jambrović i Tiboru Keseru za film ''Fiume o morte'', redatelja Igora Bezinovića.
''Produkcija filma Fiume o morte svojom predanošću poduprla je zahtjevnu režijsku koncepciju te iznijela ogroman poduhvat spajanja prošlosti i sadašnjosti, masovnih scena, naturščika i kostimirane akcije omogućivši tako jedinstveno filmsko ostvarenje.''
Zlatna arena za izuzetan redateljski pristup dodjeljuje se Goranu Deviću za film ''Paviljon 6''.
''Prikazujući prizore cijepljenja tijekom pandemije COVID-a s opservacijskom distancom ali i velikim povjerenjem u ljude, redatelj Goran Dević pustio je situacijama da se razviju I govore same od sebe. U toj kolektivnoj neobičnosti I apsurdnosti redatelj je prvenstveno pronašao ljudsku potrebu za povezivanjem stvorivši film koji osvaja duhovitošću i toplinom.''
Zlatna arena za režiju dodjeljuje se redatelju Igoru Bezinoviću za film ''Fiume o morte''.
''Koristeći različite stilske registre – od nadrealizma i ironije do duhovitosti i ludizma, vješto preplićući igrano i dokumentarno, u režiji koja od prvog do zadnjeg trenutka kontrolira to obilje materijala te precizno oblikuje ritam i ton filma, Igor Bezinović stvorio je razigran film koji istovremeno zabavlja, propituje te izmiče očekivanjima.''
Velika zlatna arena za najbolji film dodjeljuje se filmu ''Mirotvorac'' redatelja Ivana Ramljaka, producenta Nenada Puhovskog, scenarista Dragutina Hedl, Hrvoja Zovka, Ivana Ramljaka i produkcijske kuće Factum.
''Film Mirotvorac iz arhivskog materijala oblikuje portret čovjeka čija je uloga u povijesti ostala prešućena, iako je mogla promijeniti njezin tijek. U toj gesti vraćanja glasa zaboravljenom pojedincu, Josipu Reichl - Kiru, film nenametljivo ali snažno progovara o vrijednosti izbora koji ne ostavljaju trag u novinskim naslovima, ali govore o ljudskosti. Priča o čovjeku kojeg se htjelo zaboraviti postao je film koji se ne može zaboraviti.''
Nagrađeni u kategoriji Hrvatska manjinska koprodukcija
Zlatnu arenu za najbolju Hrvatsku manjinsku koprodukciju dodjeljuje se filmu ''Kako je ovdje tako zeleno'', redatelja Nikole Ležaića te producentima Mariji Lero i Siniši Juričiću.
''Nikola Ležaić u filmu "Kako je ovdje tako zeleno" sa suzdržanom emocijom govori o izgubljenom zavičaju, prolaznosti i pripadnosti. O svijetu iz kojeg se ne može potpuno otići, niti mu se istinski vratiti – svijetu koji nestaje, ali ostaje duboko utisnut u onoga koji iz njega potječe.''
Zlatna arena za glavnu žensku ulogu u Hrvatskoj manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se Fereshteh Hosseini za ulogu Fereshteh u filmu ''Među bogovima'', redatelja Vuka Ršumovića.
''Fereshteh Hosseini utjelovila je lik moderne Antigone – odlučne, postojane i nepokolebljive. Ulogu nosi s nevjerojatnim dostojanstvom i unutarnjom snagom, gradeći lik koji ostaje u gledatelju dugo nakon završetka filma.''
Zlatna arena za glavnu mušku ulogu u Hrvatskoj manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se Filipu Đuriću za ulogu Nikole Ležaića u filmu ''Kako je ovdje tako zeleno?'' redatelja Nikole Ležaića.
''Filip Đurić donosi ulogu s prividnom jednostavnošću, bez viška geste ili naglašenih emocija. Kako film odmiče, njegov lik se nenametljivo povlači u drugi plan, ostavljajući prostor drugima i povlačeći se sve dublje u kontemplaciju o prolaznosti i pripadnosti, prošlosti i sadašnjosti, životu i smrti.''
Zlatna arena za kameru u Hrvatskoj manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se Aleksandru Pavloviću za film ''Kako je ovdje tako zeleno?'' redatelja Nikole Ležaića.
''Kamera Aleksandra Pavlovića u zagasitim tonovima precizno hvata kontraste između rastrzanosti urbanog života i smirene prisutnosti života na selu. Taj seoski život ne prikazuje idilično ni romantizirano – jer radi se o prostoru sjećanja, melankoličnom i stvarnom, bez iluzije povratka.''
Zlatna arena za montažu u Hrvatskoj manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se Vladimiru Gojunu za film ''Dobre djevojke'', redateljice Urške Djukić.
''Montaža Vladimira Gojuna u filmu Dobre djevojke suptilno ističe nijanse verbalne, a posebno neverbalne komunikacije među glavnim junakinjama, gradeći njihove odnose kroz tišine, poglede i odsutnosti. Preciznim ritmom uspostavlja i osjetljiv balans između djevojaka i prirode koja ih okružuje, čime doprinosi poetskoj atmosferi i slojevitosti filma.''
Zlatna arena za sporednu mušku ulogu u Hrvatskoj manjinskoj koprodukciji dodjeljuje se Nikoli Ristanovskom za ulogu Nikole u filmu ''Među bogovima'', redatelja Vuka Ršumovića.
Nagrađeni u regionalnom programu
O filmovima iz Regionalnog programa je odlučivao tročlani žiri u sastavu: Hana Jušić, Jurij Meden, Nataša Buljan.
Zlatna arena za najbolji Regionalni film dodjeljuje se Emiliji Gašić za film ''78 dana'' redateljice Emilije Gašić (Srbija).
''Ovaj film nagrađujemo zbog izuzetno nadahnutog spoja vješte naracije i originalnog formalnog pristupa, kojim je ispričana univerzalna priča – priča koja nam je slomila srce, ali ga istovremeno ispunila nadom za budućnost filma u regiji."
Posebno priznanje za film u regionalnom programu dodjeljuje se Marku Đorđeviću za film ''Za danas toliko'' (Srbija i Bosna i Hercegovina).
"Posebnim priznanjem nagrađujemo ovaj promišljen i topao film, koji nas svojim nekonvencionalnim narativnim pristupom potiče da u svakodnevnom i naizgled običnom prepoznamo ono izuzetno."
Nagrađeni u studentskom programu
O nagrađenim filmovima u Studentskom programu odlučivao je tročlani žiri: Gregor Božič, Ornela Čop, Andrija Mardešić.
Najboljim studentskim filmom proglasili su ''Grčke marelice'' redatelja Jana Krevatina (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu) uz obrazloženje da nas taj režijski precizan, glumački uvjerljiv film uvlači u seting nedovoljno iskorišten u filmskim pričama, a koji nam je svima dobro poznat. "Jedna uobičajena noć na benzinskoj postaji postaje alegorija mikrokozmosa u kojem se zrcali sva samoća, dosada, svakodnevica i beznadnost prostora bivše Jugoslavije", zaključuje žiri u obrazloženju.
Posebno priznanje dodijelili su filmu "Fleka" redateljice Sare Alavanić (Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu) obrazloživši da ovo ostvarenje nebrušenog, ali jedinstvenog stila u hrvatskom filmu obećava da bi autoričini budući radovi mogli imati potencijal da budu zanimljivi i drukčiji od onoga što imamo običaj gledate u našoj kinematografiji. "Stilski zanimljiv početak filma nam implicira da mlada autorica ima dobre filmske uzore i tendenciju ka estetici ružnog. Barata uvjerljivo zvukovima i teksturama da nas je uspjela uvući u svijet koji nam je istovremeno odbojan i zanimljiv", obrazložio je žiri.
