Umor koji ne prolazi, kilogrami koji se ne tope unatoč vježbanju i nagle promjene energije. Sve to mogu biti znakovi inzulinske rezistencije. Sve češće pogađa mlade, aktivne i naizgled zdrave ljude, a među njima je i Damir Kedžo. Za IN Magazin ispričao je svoju borbu s ovim stanjem, a donosimo i savjete stručnjaka kako prepoznati simptome i staviti ih pod kontrolu.
Umor, pad energije i osjećaj da nešto nije u redu često su signali koje mnogi ignoriraju.
''Ja sam se nekih godinu i pol dana stalno budio s umorom i nakon obroka bih se osjećao umorno i generalno sam osjetio veliki pad energije u tijelu, ali ja sam sebi to objasnio: ''Pa imam 37 godina i normalno je da se sa 37 osjećaš staro!'', priča Damir Kedžo.
Ali onda, sasvim slučajno, jedan je neobičan trenutak otvorio Pandorinu kutiju.
''Bio sam s prijateljem koji je doktor na kavi i nakon kave sam pojeo kuglicu sladoleda i zamantalo mi se, skoro sam se onesvijestio i tu je njemu došao mali upitnik, i onda smo otišli na ručak, pojeli ručak i onda me opet srušilo i onda je rekao - ''Ja mislim da imaš inzulinsku rezistenciju, odi ti to sebi malo provjerit.''
Dijagnoza - inzulinska rezistencija.
''S jedne strane mi je bilo grozno jer imaš stanje koje vodi ka dijabetesu tipa 2, al' s druge strane je bilo - ''Ahaaa, o je! Napokon imam razlog zašto se osjećam loše cijelo vrijeme!'''', priča Kedžo.
A što to zapravo znači – inzulinska rezistencija? I zašto sve više mladih i aktivnih ljudi ulazi u to stanje?
''To znači da naši mitohondriji ne rade dobro. Mitohondriji su mala tjelešca gdje se stvara energija u svakoj stanici u našem tijelu. Stil života kojim živimo lako ulijeni te mitohondrije zbog čega razina inzulina lako poraste i onda taj inzulin zamasti naš organizam, napravi hormonski disbalans na drugim mjestima i cijeli niz nekakvih drugih problema'', objasnio je doc. dr. sc. Ivan Kruljac, dr. med., specijalist endokrinologije.
Iako je simptoma mnogo, dva su glavna.
''Rekao bih da je umor jedan od glavnih simptoma, pod broj dva, isto tako, zbog suviška inzulina dolazi do prekomjernog nakupljanja masti u tkivu, debljamo se'', govori Kruljac.
''Ja sam išao u teretanu i po 5,6 puta tjedno, zbilja se znojio, trošio ogromne količine kalorija, ali težina i masti oko trbuha jednostavno nisu nestajale'', govori Kedžo.
Dijagnoza je tek početak. Prati se cijeli niz pokazatelja – od razine šećera do hormona i stresa. Sve s ciljem da se metabolizam vrati u ravnotežu.
''Pratimo koliko se masti nakupilo u našem organizmu, gdje se nakupilo, monitoriramo pacijenta, pratimo njegove šećere, njegov srčani ritam čime pratimo izloženost stresu, procjenjujemo razinu stresa, procjenjujemo sve druge hormone i kada sve to napravimo onda definitivno možemo znati kakav je metabolizam i ono što je još bitnije, kako ga ubrzati i optimizirati'', objašnjava doktor Kruljac.
''Nabavio sam si i senzor koji mjeri razinu šećera u krvi čisto zato što sam impulzivan i ako mi dođe želja za šećerom, pojest ću ga, a ovako imam nešto što znam da će pištat ako pojedem bilo što i na taj način sam u tri mjeseca u potpunosti uspio izkontrolirati razine šećera u krvi'', kaže Damir.
Kronični stres može povećati razinu kortizola, hormona stresa, što može pogoršati inzulinsku rezistenciju. Visok kortizol također može povećati apetit, posebno za nezdravom hranom bogatom šećerom i mastima, što može dodatno pogoršati stanje. Pripazite što vam je na tanjuru.
''Meso, riba, jaja, malomasni sirevi i također moramo igrati na veliki volumen, a malo kalorija - tu nam je povrće daleko najbitniji faktor, a u nekoj idealnoj priči jedemo lokalno i sezonsko povrće, time smo poprilično pojednostavili priču, a rezultat gotov uvijek bude tu'', objasnio je Sebastijan Orlić, nutricionistički savjetnik i instruktor fitnessa.
''Salata, najčešće piletina, tuna, standardno, posni sir. Najčešće su to restorani ili nekakve zalogajnice, međutim jednostavno ne gledam meni, uđem unutra, znam što trebam jer bilo što u restoranu što nije salata ili nekakvo kuhano povrće sa mesom, ja to ne mogu pojest, tako da se riješim bilo kakvog razmišljanja o hrani, dođem, naručim salatu i znam da sam napravi dobro za sebe'', priča Damir Kedžo.
Inzulinska rezistencija ne znači kraj svijeta, ali znači da tijelo traži našu pažnju. Prvi korak je slušati signale koje nam šalje. Promjena načina prehrane, više kretanja i manji stres često su snažniji lijek od bilo koje tablete. A možda je najvažnije – ne čekati da nas sruši kuglica sladoleda da bismo nešto promijenili.
IN magazin gledajte od ponedjeljka do petka u 17:30 na Novoj TV, a propuštene emisije pogledajte besplatno na novaplus.hr.
na instagramu
