Sedamnaesto izdanje Zagreb Jazz Festivala otvorit će jedan od najcjenjenijih vokala suvremene svjetske scene, Gregory Porter, koji će 23. siječnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog nastupiti sa svojim bendom i Zagrebačkom filharmonijom. Riječ je o koncertu koji donosi posebno osmišljene aranžmane i susret jazza sa simfonijskim zvukom.
Početak 2026. godine u Zagrebu donosi poseban glazbeni događaj: 17. izdanje Zagreb Jazz Festivala otvorit će jedan od najcjenjenijih američkih vokala današnjice. Gregory Porter nastupit će sa svojim bendom i Zagrebačkom filharmonijom 23. siječnja u 20 sati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Ulaznice će biti dostupne putem sustava Entrio od ponedjeljka 25. kolovoza, već od 6 sati ujutro.
Zagrebačka publika još pamti Porterov nastup na 15. Zagreb Jazz Festivalu, kada je do posljednjeg mjesta ispunjena dvorana Kina SC svjedočila koncertu koji se pretvorio u slavlje američke glazbene tradicije. Interes je tada bio toliki da su ulaznice planule ubrzo nakon objave, a mnogi su ostali bez prilike da čuju njegov prepoznatljivi, topli bariton. Ovoga puta otvara se nova mogućnost, i to u još raskošnijem izdanju – s novim aranžmanima i simfonijskom podrškom Zagrebačke filharmonije.
Porterova izražajnost, scenska prisutnost i suptilna emotivnost dobit će dodatnu dimenziju uz vrhunske glazbenike filharmonije. Iako je danas prije svega poznat kao jedan od najvažnijih jazz i soul pjevača svijeta, Gregory Porter je i glumac, autor, skladatelj i pjesnik, umjetnik čiji se izričaj ne može svesti na jedan žanr.
Njegov glazbeni jezik oblikovan je bogatim nasljeđem afroameričke tradicije – u njemu se isprepliću jazz, soul, blues, gospel i R&B. Ti su utjecaji duboko ukorijenjeni u njegovu djetinjstvu, provedenom uz radne pjesme i blues koje je slušao u obitelji, kao i gospel koji je pjevao s majkom u crkvi.
Prve ozbiljnije glazbene korake napravio je nastupajući u malim jazz klubovima u San Diegu, dok je studirao na Državnom sveučilištu San Diego zahvaljujući sportskoj stipendiji za američki nogomet. Preseljenjem u New York odlučio se u potpunosti posvetiti glazbi, a ubrzo su uslijedila i prva velika priznanja. Njegovi debitantski albumi Water iz 2010. i Be Good iz 2012. donijeli su mu nominacije za nagradu Grammy i označili početak snažnog uspona.
Prijelomni trenutak dogodio se 2013. godine s albumom Liquid Spirit, objavljenim za etiketu Blue Note. Album je stekao svjetsku popularnost, prodan u više od milijun primjeraka i Porteru donio prvi Grammy, dok ga je američki NPR proglasio sljedećim velikim imenom američkog jazza.
Desetljeće kasnije, 2023., Porter je publiku iznenadio i oduševio svojim prvim božićnim albumom Christmas Wish, na kojem je obradio poznate blagdanske pjesme, ali i predstavio tri autorske skladbe.
Tijekom karijere surađivao je s nizom uglednih glazbenika i umjetnika, među kojima su Dianne Reeves, David Murray, Jamie Cullum, Lizz Wright, Lalah Hathaway i Renée Fleming, dodatno potvrdivši svoj status na svjetskoj sceni.
Svoj interes proširio je i izvan glazbe. Vodio je podcast The Hang, u kojem je razgovarao s poznatim prijateljima, kao i kulinarsku emisiju The PorterHouse, gdje je kroz recepte i priče dijelio iskustva s turneja, sjećanja iz obiteljskog doma i tradiciju odrastanja s majkom i sedmero braće i sestara.
Za svoj je rad nagrađen brojnim priznanjima, uključujući dva Grammyja uz ukupno osam nominacija. Međunarodna udruga jazz novinara i časopis DownBeat više su ga puta uvrstili na vrh ljestvica najboljih jazz pjevača svijeta.
Porter nikada nije skrivao utjecaje koji su ga oblikovali. U svojim se pjesmama često izravno referira na velikane poput Langstona Hughesa, Marvina Gayea, Jamesa Browna, Johna Coltranea, Mahalie Jackson, Boba Marleyja, Milesa Davisa i mnogih drugih, svjesno nastavljajući njihovu umjetničku ostavštinu.
Posebno mjesto u njegovu radu zauzima album Nat King Cole & Me, posvećen glazbeniku koji je imao presudnu ulogu u njegovu životu. Prva jazz ploča koju je ikada čuo bila je upravo Coleova, a budući da je odrastao bez oca, Nat King Cole postao mu je svojevrsna očinska figura i trajni uzor. Iako nikada nije pokušavao imitirati njegov stil, emotivna snaga Coleova glasa ostavila je dubok trag na Porterovo kasnije stvaralaštvo.
Iako rado interpretira djela drugih autora, većinu pjesama koje izvodi napisao je sam. Tijekom više od dvadeset godina karijere stvorio je niz prepoznatljivih skladbi poput Hey Laura, Liquid Spirit, If Love Is Overrated, Musical Genocide i Mister Holland. U mnogima od njih dotiče se društvenih i političkih pitanja, progovarajući o nepravdi i društvenim proturječjima. Posebno se ističe njegova interpretacija standarda Work Song Nata Adderleyja, za koji je napisao novi tekst i oblikovao aranžman koji zadržava arhaičnu snagu radnih pjesama, umjesto da ih modernizira.
Zagrebački koncert dodatno će obilježiti suradnja sa Zagrebačkom filharmonijom, institucijom koja već 150 godina simbolizira orkestralnu tradiciju Zagreba i Hrvatske te djeluje kao kulturni predstavnik zemlje u svijetu. Njezinu povijest oblikovali su ugledni šefovi dirigenti poput Friedricha Zauna, Milana Horvata, Lovre von Matačića, Mladena Bašića, Pavla Dešpalja, Kazushija Ona, Pavela Kogana, Alexandera Rahbarija, Vjekoslava Šuteja, Davida Danzmayra i današnjeg šefa dirigenta Dawida Runtza.
Uz njih, Zagrebačka filharmonija surađivala je s brojnim slavnim dirigentima te ugostila vrhunske soliste poput Milke Trnine, Yehudija Menuhina, Antonija Janigra, Mstislava Rostropoviča, Leonida Kogana, Henryka Szeringa, Luciana Pavarottija, Ive Pogorelića, Montserrat Caballé, Davida Garretta, Juliana Rachlina i Mische Maiskog. Tom impresivnom popisu sada se pridružuje i Gregory Porter.
Sedamnaesti Zagreb Jazz Festival održava se uz potporu Grada Zagreba i Turističke zajednice Grada Zagreba.
