"Iza grada"

Mara Bratoš predstavlja izložbu kojom se odmiče od svojih prepoznatljivih motiva i vraća se u prošlost

Izložba Mare Bratoš Iza grada - 5 Izložba Mare Bratoš Iza grada - 5 Mara Bratoš/PR 1/5 >> Pogledaji ovu galeriju Izložba Mare Bratoš Iza grada - 1 Izložba Mare Bratoš Iza grada - 3 Izložba Mare Bratoš Iza grada - 4 Izložba Mare Bratoš Iza grada - 2 +0 Izložba Mare Bratoš Iza grada - 5 Galerija

Nakon otvorenja izložbe u Dubrovniku, fotografkinja Mara Bratoš u Galeriji Kranjčar, 22. listopada u 19:00 sati otvorit će izložbu fotografija "Iza Grada“. Izložba ostaje otvorena do 26. listopada, a može se pogledati svakog radnog dana od 11 do 19 sati.

Antun Maračič: "Prizori iza Grada"

Pogledaj i ovo Nikša Kušelj (Foto: Dnevnik.hr) objavili sliku sa svadbe Domaći par okrunio osmogodišnju vezu vjenčanjem, bili su dugo prijatelji prije nego su se zaljubili i dobili kćer

Ciklus fotografija Mare Bratoš naslovljen "Iza Grada", nastao je prošlog ljeta u kamenolomu Dubac, nedaleko od Dubrovnika. Riječ je o jednom od rjeđih Marinih tematskih ekskursa, odnosno o motivima koji odstupaju od onih po kojima identificiramo ovu autoricu – od prizora lica i tijela, bilo nje same ili drugih osoba, prijatelja, znanaca.

Gledajući ove fotografije sjećamo se još jednog njezinog tematskog odstupanja, serije "Lučki gradovi", nastale i izlagane prije desetak godina. No ni u toj deklinaciji od uobičajene motivske linije i njezinih bogatih varijacija, Mara ipak ostaje pri temi i ideji temeljenoj na osobnom, odnosno autobiografskom ishodištu. Istina, manje je to bilo čitljivo na površini prizora-slike, no konačnoj njezinoj uvjerljivosti svakako je doprinosio podtekst razloga izbora motiva, činjenica djetinje vezanosti za more i plovidbu, kako neposredno, kao djeteta s mora, tako i specifično, preko članova obitelji od kojih su mnogi, i s majčine i očeve strane, bili pomorci.

I u slučaju ovog novog ciklusa Mara je imala potrebu makar za trenutnim odmakom od ljudskog lika, odnosno od vlastitog portreta i akta koji interpretira sa sve više bespoštednog naturalizma. No jednako kao i u spomenutoj seriji "Lučkih gradova" ona želi zadržati vezu s osobnim iskustvom i matičnim ambijentom. Želi s tijela preći na prisan krajobraz no istodobno i izbjeći opća mjesta veduta rodnog grada, tipične, odavna "potrošene" vizure, zaobići njezina naročito teška izdanja hipertrofirane ljetne turističke opsjednutosti.

Tako se odlučila za mjesto izvan odnosno "iza" Grada, konkretno za oko pet kilometara udaljen kamenolom u Dupcu. No i taj izbor uvjetovan je potrebom za evokacijom ranijih iskustava. Naime, u kamenolom je odlazila kao mlada djevojka, da bi gledala tamo postavljene predstave Dubrovačkih ljetnih igara. Nadalje, meta-odnos s njezinim Gradom je i u simboličkoj vezi kamena kao materijala od kojeg je ovaj sagrađen, bez obzira što izvor te građe nije bio baš taj, tek stoljeće star kamenolom.

Konačno, razlog njezine odluke da snima ambijent kamenoloma u njegovom je otklonu od pejzaža u kojem se našao, u "pomaknutoj fotogeničnosti", odnosno plastičnoj zanimljivosti koja omogućuje refleksiju i analizu masa i tekstura, finih tonskih i kolorističkih gradacija sivila, okera, nijansi smeđega, zelenih mrlja škrtog brdskog raslinja te, ispod i iznad, širine nebeskog i morskog plavila.

Tako ova priredba u svom prirodnom "rezervatu" kulturnog, galerijskog punkta, lišena pritom tendencioznosti i aktivističkih primisli, možda može poslužiti kao impuls nekog stupnja ljekovite obrambene akcije. Iluzija? Možda, no nadu nije dopušteno napuštati.

SVI ČITAJU OVO

Povezane teme

Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima.

Prati showbuzz.hr na DNEVNIK.hr aplikaciji. Preuzmi odmah!

Omogući obavijesti i budi uvijek u toku

IMAMO JOŠ NA OVU TEMU
Još vijesti
na instagramu POSJETI NAS
Pretraži

Omogući obavijesti
i budi uvijek u toku

Obavijesti uključene