Zakoračimo u čarobni svijet zaboravljenih adventskih priča. Koliko je stara tradicija kićenja bora, a koliko izrade jaslica, te što se još, uz sijanje pšenice, nekad vezalo uz blagdan svete Lucije, zna Jelena Prpoš.
Tradicija neizostavnog kićenje bora za Božić, u naše je krajeve u 19. stoljeću stigla iz Austro-Ugarske. Umjesto danas uobičajenih kuglica, ukrase su predstavljali orasi, jabuke, slatkiši, koje su djeca tijekom adventskog vremena jela. No još prije same jelke, u blagdansko vrijeme kitio se kinč. Zimzelene grane postavljene na gredi kuće.
''Ono što je bilo karakteristično za kinč je bilo da su izrađivali cvijeće od krepapira ili papira i onda bi zapravo kroz cijelu pripremu za Božić, obično mlade djevojke, izrađivali te cvjetiće sa cvjetovima kitili, to što mi danas zovemo božično drvce, koje je više predstavljalo i izazivalo proljeće nego, recimo, u današnjim običajima. I to isto cvijeće se poslije koristilo kod udaja i ženitbe ili je naravno na sebi imalo posebno blagoslove zbog toga''.
Drveni badnjak i nekad je povezivan s iščekivanjem. Tim je imenom nazivana cjepanica koja se posvećivala, a potom unosila u kuću.
''Na njoj bi se upalila vatra koja bi gorjela cijelo božićno vrijeme, ono što danas zovemo Adventom. Dočekivanje s duhom prirode tog novog Sunca koje bi se rodilo 25. 12 jer to prvi dan koji je duži od noći''.
Naši stari u svojim su predajama spominjali i Grudena. Znatiželjnog i razigranog duha zime, koji se u predbožićno vrijeme odijevao u inje i postajao Dedek Mrazek.
''Kažu da je bradu i kosu imao okićenu sa malim bobicama drenka i šipka i u domove donosio zdravlje i blagostanje''.
No uz pozitivne likove, adventsko vrijeme donosilo je i neke strašne priče. Njima se namjerno strašilo djecu kako bi ostala u kući, a ne bila vani na velikoj hladnoći.
Pogledaji ovo
''Dolazile su crne Lucije, obično prekrivane lica su imala sa bijelim plahtama, da su gledale kao duhove i od krumpira su imale zube i na vilici su nosile obično oči, od svinje ili od patke, a djecu su plašili zapravo tko se nije popravio od krampusa, onda bi mu Lucija uzela oko''.
''Lucija u sebi sadrži dualnost, s jedne strane je lik koji donosi svjetlost, a s druge strane donosi to ako nismo dobri da propadamo u mrak''.
Danas sijanje pšenice na blagdan Svete Lucije zaziva sretnu i zdravu godinu. Simbolizira život. No nekada su na ovaj blagdan mladići započinjali i izrađivati drveni stolac, često zvan i Lucijin stolac.
''Na Badnjak bi mladići te stolce nosili u crkvu, na polnoćki bi čekali kada se podiže Tijelo Kristovo, sve coprnice se okreću od oltara, a mladići na stolčekima gledaju da se ne zaruče tu godinu za coprnicu''.
I djevojke su imale svoje male tajne za dobru udaju, koje su se vezale uz blagdan Bogojavljenja, odnosno Sveta tri kralja.
''Ako bi one postile za Tri kralja, onda su bile sigurne. U slučaju da ne, riskirale su da ih prerušeni vrag dođe isprositi''.
Dobro znane jaslice i njihova simbolika u ove krajeve došle su relativno kasno. Razvojem manufaktura u 18 . i 19. stoljeću , a u svijetu je prve žive jaslice postavio Franjo Asiški u 13. stoljeću, želeći ljudima približiti Kristovo rođenje.
''Odmah nakon tih prvih jaslica u Italiji su se počele po Bavraskoj i Njemačkoj izrađivat skulpture, odnosne scene, s tim da su 17. stoljeću bili poluatomatizirane jaslice. Običaj je bio da bogate obitelji prikazuju scene i na taj način dočekuju Božić''.
Vežući prošlost i sadašnjost, čuvamo duh Božića i sve što je njegov smisao. Onu toplinu, ljubav, obitelj, radost, mir i zajedništvo.
IN magazin gledajte od ponedjeljka do petka u 17:30 na Novoj TV, a propuštene emisije pogledajte besplatno na novaplus.hr.
1/10 >>
Pogledaji ovu galeriju
1/8 >>
Pogledaji ovu galeriju
Pogledaji ovo
Pogledaji ovo
