U Kazalištu Vidra 8. veljače 2018. u 20.00 sati odigrat će se kazališna predstava Legenda o Miljenku i Dobrili, po istinitoj i tragičnoj ljubavnoj priči koja se prije više stotina godina, u vrijeme renesanse, dogodila u Kaštel Lukšiću.
Od. 6. do 8 veljače grad Kaštela se kulturnom manifestacijom Legenda o Miljenku i Dobrili, koja se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, predstavlja Zagrepčanima. U organizaciji Grada Kaštela i Turističke zajednice Kaštela, Muzeja grada Kaštela te Društva Kaštelana i prijatelja Grada Kaštela u Zagrebu, prezentirat će se bogata povijesna i kulturna baština te tradicija jednog od najdugovječnijih dalmatinskih gradova.
U Kazalištu Vidra 8. veljače 2018. u 20.00 sati odigrat će se kazališna predstava Legenda o Miljenku i Dobrili, po istinitoj i tragičnoj ljubavnoj priči koja se prije više stotina godina, u vrijeme renesanse, dogodila u Kaštel Lukšiću. Predstava je napravljena prema romanu Marka pl. Kažotića i po scenariju Dinka Morovića, a režirala i adaptirala ju je Mladenka Gruica. Legenda o Miljenku i Dobrili ili kako ih nazivaju hrvatskim Romeom i Julijom, priča je o dvoje mladih iz zavađenih plemićkih obitelji Vitturi i Rušinić. Svađa njihovih roditelja stajala je na putu i konačno presudila njihovoj ljubavi. Pokopani su zajedno u crkvi sv. Ivana u Kaštel Lukšću gdje i danas stoji natpis: „Pokoj ljubovnikov.“
Muzej grada Kaštela gostovat će Arheološkom muzeju u Zagrebu u razdoblju od 6. veljače do 28. veljače 2018. s izložbom Helenistička reljefna keramika iz Sikula autorice Ivanke Kamenjarin. Izložba se otvara 6. veljače u 19.00 sati, a njome će se prikazati bogatstvo i raznolikost reljefne keramike pronađene pri istraživanjima helenističke faze naselja Sikuli koje se nalazi u zapadnom dijelu Kaštelanskog polja. Među ovom vrstom keramike najzastupljenije su tzv. megarske čaše koje su se sudeći prema nalazima kalupa za izradu proizvodile u naselju. Sve su čaše bile ukrašene, a najčešće je riječ o vegetabilnim motivima. Na pojedinim čašama nalaze se i imena vlasnika radionica u kojima su se izrađivale. Osim čaša pronađeni su i krateri, veće keramičke posude koje su služile za miješanje vina s vodom. Nalazi potječu iz kulturnih slojeva prve faze naselja (2.-1. st. pr. Kr), a dio je pronađen i pri istraživanjima pristaništa.
Nakon otvaranja izložbe, u Arheološkom muzeju u Zagrebu, održat će se predavanje o bogatoj povijesti vinarstva i vinogradarstva u Kaštelima, kao i o razvoju autohtone kaštelanske sorte – crljenak. Kaštela su u prošlosti bila čuvena po vinu i vinarstvu. Svjedočanstva toga još uvijek su vidljiva u krajoliku, na padinama Kozjaka gdje se nalaze krčevinske gomile i prizide starih vinograda, kao i u starim konobama, gdje su sačuvane drvene bačve, alati za obradu zemlje i vinarska oprema. Nakon predavanja biti će održana degustacija kaštelanskog crljenka.
Plesna i glazbena tradicija Kaštela, koja je stoljećima živjela i razvijala se kroz pučko pjevanje i liturgiju, a kasnije kroz brojna kulturno-umjetnička društva predstavit će se kroz Kaštelansku promenadu koju će KUD „Ante Zaninović“ prikazati 8. veljače u 11.00 sati na Trgu bana Josipa Jelačića.
na instagramu
