Bliži se početak najvećeg regionalnog festivala dokumentarnog filma, ZagrebDoxa, a očekuje nas pomno selektiran program od 116 dokumentarnih filmova kratkog i dugog metra u 12 kategorija.
Galerija
Izdvojiti samo neke od filmova koji će se prikazivati na devetnaestom ZagrebDoxu težak je zadatak, budući da je mahom riječ o vrlo uspješnim dokumentarističkim ostvarenjima koja obrađuju širok dijapazon aktualnih tema. Ipak, neki se filmovi ističu, kako umjetničkom profinjenošću i relevantnošću, tako i brojnim nagradama na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
Ratna događanja u Ukrajini i najnovije prijetnje svjetskom miru mnoge su dokumentariste okrenule temi koju obrađuju od samih početaka filmskog stvaranja, i to na najrazličitije načine: od sudjelovanja na prvoj liniji fronte do intimnih, poetskih eseja.
Sniman videokamerama i mobitelima, Istočna fronta, film Vitalyja Manskog i Yevhena Titarenka, donosi nam iskustva volontera odreda prve pomoći na prvoj crti bojišnice, dok spašavaju životno ugrožene i evakuiraju ranjene. Istočna fronta prikazuje šest mjeseci punih drame, očaja, straha, mržnje, ogorčenosti, ljubavi i, najvažnije, vjere u pobjedu, a prikazan je na ovogodišnjem Berlinaleu i na Artdocfestu Riga. Rojek, dokumentarac Zaynê Akyol, pokušava prikazati početak, uspon i pad Islamske države kroz osobne priče nekih od njezinih najvažnijih članova koji su trenutačno zatočeni u logorima u Sirijskom Kurdistanu i dijele isti san o uspostavljanju kalifata. Film je dobio posebno priznanje žirija na prošlogodišnjem Hot Docsu, nagradu „New voices‟ na Gimli IFF-u, ali i specijalna priznanja na festivalima Ji.Hlava i Yerevan IFF.
Hibridni dokumentarni esej Dezerteri Damira Markovine priča nam o generaciji bosanskohercegovačkih srednjoškolaca iz grada Mostara pogođenoj razornim ratom na pragu zrelosti. Ovaj mozaik sjećanja na rane devedesete sastavljen je od suvremenih razglednica i nijemih kadrova mjesta gdje su se nekada vodili ratovi, a koje su protagonisti filma bili prisiljeni napustiti. Film je to o nestaloj generaciji, egzilu, teškim izborima i odgovoru na najteže pitanje svakog rata: ostati ili otići? Film je nagrađen na festivalu Ji.hlava.
Ekologija već dugo nije nešto čime se bave isključivo ekolozi ili zeleni aktivisti. Ove je godine toj nezaobilaznoj temi ZagrebDox posvetio i cijelu kategoriju, GreenDox, a riječ je o filmovima koji će nas inspirirati, pomalo i zabrinuti, ali i, u maniri punokrvnih dokumentaraca, potaknuti na promjenu vlastita ponašanja.
Jedan od takvih filmova, koji donosi priču o hrabrosti i otporu te inspirira na akciju jest Opasno, Karla Malakunasa. Radnja prati trojicu dojmljivih vođa mreže ekoloških ratnika i boraca, koji, služeći se ponekad i ekstremnim sredstvima, riskiraju život kako bi zaustavili političare i biznismene u uništavanju „posljednje ekološke granice‟ Filipina. Opasno prikazuje kako se političari koriste ratom protiv droge da bi kontrolirali ekonomsku i političku moć. Dobitnik je Sustainable Future Awarda na Sidney FF-u i posebnog priznanja žirija na LA Asian Pacific festivalu.
Požar koji je u ljeto 2021. godine uslijed iznimnog toplinskog vala i suše poharao sjeveroistočni Sibir i opustošio nevjerojatnih 19 milijuna hektara zemlje tema je dokumentarca Raj, redatelja Alexandera Abaturova. U tom kraju u srcu tajge stoji selo Šologon, koje će uskoro prekriti gust oblak dima. Nošen vjetrom, crni pepeo donosi uznemirujuću vijest: šuma gori i vatra se brzo približava. Stanovnici ne očekuju nikakvu pomoć od vlade jer se Šologon nalazi na rubu „kontrolirane zone‟, područja gdje vlasti ne moraju suzbijati šumske požare ako bi trošak njihova gašenja bio veći od troška procijenjene štete. Prepušteni sami sebi, seljani udružuju snage. Film je na jednom od najvažnijih svjetskih dokumentarističkih festivala, IDFA-i, osvojio nagradu za najbolju kameru.
Moda, iz početka, redateljice Becky Hutner, prikazan na brojnim renomiranim festivalima, kao što su Tribeca FF, Sheffield Doc/Fest, Edinburgh IFF, Sydney FF, Melbourne IFF, ali i osvajač nagrade za najbolji dokumentarac na Woods Hole FF-u, priča je o zvijezdi u usponu na londonskoj modnoj sceni Amy Powney, vlasnici brenda Mother of Pearl. Odgojena u ruralnoj Engleskoj od roditelja aktivista, Amy je oduvijek osjećala nelagodu zbog razornog utjecaja modne industrije na okoliš. Kad osvoji Vogueovu nagradu za najboljeg mladog dizajnera godine, koja dolazi s velikom novčanom nagradom, Amy odlučuje iskoristiti novac za stvaranje održive kolekcije od polja do gotovog odjevnog predmeta i transformirati cijelo svoje poslovanje. Sljedeće tri godine njezina osobna revolucija postaje preteča mnogo veće društvene promjene.
Kao rezultat sve prisutnijeg procesa osvještavanja i osnaživanja rodnih prava, posljednjih je godina stvoren niz izuzetno dobrih, snažnih i inspirirajućih dokumentaraca koji je bave ovom temom. ZagrebDox i ove godine prikazuje neke od najzanimljivijih.
Ljepota i krvoproliće, oskarovke Laure Poitras, nominiran za ovogodišnji Oscar u kategoriji dugometražnog dokumentarnog filma, ali i osvajač Zlatnog lava na Venecijanskom filmskom festivalu, emotivna je priča o međunarodno poznatoj umjetnici i aktivistici Nan Goldin ispričana kroz njezine dijaprojekcije, intimne intervjue, ali i borbu protiv obitelji Sackler, koju drži odgovornom za opijatsku krizu uzrokovanu lijekom OxyContinom.
Višestruko nagrađivan dokumentarac danske redateljice Lee Glob, Apolonija, Apolonija, kroz dugi niz godina prati nastojanje mlade žene, Apolonije, da nađe svoje mjesto u umjetničkom svijetu. Kako vrijeme prolazi, a između Apolonije i redateljice rađa se posebna veza, svjedočimo nastanku filma i stjecanju slikarske slave. Trinaest godina poslije, dvije žene i dalje razmišljaju o vlastitim putevima u ovom dojmljivom filmu o umjetnosti, ljubavi, majčinstvu, seksualnosti, i o tome kako uspjeti u svijetu kojim vladaju patrijarhat, kapitalizam i rat a da pritom ne izgubiš sebe. Film je na prestižnoj IDFA-i osvojio nagradu za najbolji dugometražni dokumentarac, kao i Dragon Award na Göteborg Film Festivalu.
Plava iskaznica, film Burcu Melekoğlu i Vuslat Karan, osvojio je nagradu publike na IDFA-i, a prati Rüzgara Erkoçlara, poznatu tursku glumicu u sapunicama koja odlučuje promijeniti spol. Iako je vjerovala da će proći neprimijećeno te da će se uspjeti resocijalizirati kao anoniman muškarac, bivši ju je glazbeni producent, a sada slavna ličnost s društvenih mreža, prokazao na Twitteru pred svojih 1,2 milijuna pratitelja. Te okolnosti dovele su ga do potrage za identitetom pred očima javnosti i velikom pozornošću medija. Plava iskaznica film je o potrazi za ljubavlju i prihvaćanjem te istinskim vlastitim identitetom kako bismo živjeli autentičnim životom.
Biografski dokumentarni filmovi uvijek su posebno zanimljivi. Ono što ljude o kojima se oni snimaju izdvaja iz mase nevjerojatne su životne priče ili iznimni profesionalni opusi, ali i individualnost, koja se njeguje i gradi, ponekad s dobrim, a ponekad i s tragičnim, međutim uvijek fascinantnim završetkom.
Merkel, Eve Veber, pripovijeda dojmljivu priču o tome kako je trostruka politička autsajderica – žena, znanstvenica i istočna Njemica – postala prva njemačka kancelarka i de facto značajna svjetska liderica. S pomoću opsežnih arhivskih materijala i razgovora s onima koji su je poznavali film donosi raskošan portret Angele Merkel, od odrastanja u Istočnoj Njemačkoj, studija kvantne kemije, njezina iznenadnog ulaska u politiku i brzog uspona. Podsjeća nas na to kako je uspjela unatoč dvostrukim mjerilima o ženama na rukovodećim položajima te obrazlaže politiku obilježenu istinom i integritetom. Riječ je o promišljenu pogledu na njezin život te karijeru i iz domaće i iz međunarodne perspektive, prožetu humorom, suptilnošću i oštrinom kakva i dolikuje ovoj temi.
Jonathan Shaw, sin džez glazbenika Artieja Shawa i holivudske starlete Doris Dowling, glavni je protagonist filma Ispovijesti jednog tattoo umjetnika, Lucasa de Barrosa i Mariane Thomé. Nakon što je u dvadesetima umalo umro od predoziranja heroinom, postao je jedan od najtraženijih umjetnika tetovaže u New Yorku. Ulazeći duboko u psihu lika, dokumentarac istražuje kako je jedan čovjek, na vrhuncu karijere u tetoviranju, odlučio odustati od životnog stila bogatih i slavnih kako bi prekinuo vlastiti začarani ciklus. O protagonisti filma, između ostalih, govore i Johnny Depp, Jim Jarmusch i Iggy Pop.
Dokumentarac Christophera Sharpa, Bobi Wine: narodni predsjednik, prati ugandskog vođu opozicije i nacionalnu glazbenu zvijezdu, dok u getima Kampale riskira vlastiti život te život svoje žene i djece u borbi protiv nemilosrdnog režima Yowerija Musevenija. U svojoj se borbi Wine koristi glazbom kako bi prokazao diktatorski režim, no mora se suprotstaviti i policiji i vojsci, koje ne prežu od nasilja i mučenja u uzaludnu pokušaju da zastraše i ušutkaju njega i njegove pristaše. Ovaj je film epska i uzbudljiva drama o moći, taštini i demokraciji. Na Hamptons IFF-u osvojio je nagradu publike, a prikazivan je na brojnim festivalima, kao što su Venice FF, IDFA, BFI London FF, Telluride FF i CPH:DOX.
1/16 >>
Pogledaji ovu galeriju
1/23 >>
Pogledaji ovu galeriju
