Hrvatsko društvo skladatelja pobunilo se jer na Eurosong ide strana pjesma. Čini se da problemi tek počinju.
Hrvatsko društvo skladatelja reagiralo je priopćenjem na izborom koji je HRT napravio kada je odabrao pjesmu za Eurosong. Pjesma, naime, nije nastala u Hrvatskoj radinosti i to je ono što skladatelje jako smeta. Objasnili su kroz tri razloga što ih je posebno zasmetalo. Priopćenje prenosimo u cijelosti:
'Neugodno nas je iznenadila i razočarala informacija o presedanu kojeg je učinila Hrvatska radio televizija. Nakon 60 godina, Hrvatska se na Eurosongu neće natjecati hrvatskom pjesmom, već pjesmom stranih autora.
Postoje barem tri razloga iz kojih smatramo da si Hrvatska to ne smije dopustiti.
Prvi razlog je što Hrvatska ima glazbenu industriju, uspješnu u zemlji i u inozemstvu.
U Hrvatskoj postoji niz aktivnih skladatelja, od kojih je jedan svojedobno napisao pobjedničku pjesmu Eurosonga, a njih nekoliko je stvorilo pjesme koje su se u proteklih dvadesetak godina plasirale među prvih pet. Ignorirati te ljude i njihove brojne kolege znači proizvesti situaciju koja je usporediva s onom kada bi Francuska javna televizija na međunarodno kulinarsko natjecanje poslala talijanski ili njemački specijalitet. To može biti odlično jelo, ali to sigurno nije način promocije vlastitih nacionalnih resursa, talenata i tradicije.
OVDJE pročitajte što su rekli i ostali glazbenici.
A OVDJE pročitajte što je rekla Nina.
Drugi je razlog poslovne prirode.
Pjevačica na televizijskom ekranu samo je jedan fragment složenog mehanizma glazbene industrije. Svaka pjesma je i komercijalni proizvod, nečiji poslovni poduhvat u kojeg su skladatelj, tekstopisac i izvođači uložili svoj talent, znanje i vrijeme, aranžer i producent svoje tehničke i stručne resurse, a diskograf i izdavač svoj novac i infrastrukturu. Koristiti moćnu platformu Eurosonga, koja je sufinancirana novcem platiša RTV pristojbe, kako bi se promovirala pjesma koja nije proizašla iz tog nacionalnog lanca, predstavlja propust i štetu nacionalnoj ekonomiji.
Treći je razlog očuvanje hrvatskog identiteta, ili, ako hoćete, domoljublje.
Hrvatska je skupo platila svoju državnost i nacionalnu opstojnost. Danas se ona, na sreću, ne čuva puškom, nego njegovanjem hrvatskog jezika, glazbenih i ostalih kulturnih izričaja, te angažiranjem nacionalnih resursa i ljudi koji u Hrvatskoj žive i rade. Tko to ignorira, prodaje u bescjenje dio hrvatskog identiteta. Svijest o tome trebala bi postojati kod hrvatskih građana, a posebno među djelatnicima institucija kakva je Hrvatska radio televizija.
Posebno problematičnim nalazimo način na koji je došlo do odabira pjesme “Lighthouse”: odlukom strane korporacije koja si je prisvojila pobjednicu natjecanja “Voice” (na što možda i ima pravo), ali kojoj su usput prepuštena upravljačka prava nad repertoarom kojeg će pobjednica izvoditi na Eurosongu, što predstavlja neprimjerenu privatizaciju resursa HRT-a.
Bez želje da budemo destruktivni i da mladu i talentiranu Ninu Kraljić na njenom prvom međunarodnom angažmanu opteretimo skandalom, poželjet ćemo joj sreću i uspjeh s pjesmom “Lighthouse”. No apeliramo na odgovorne ljude HRT-a da idućih godina bolje osvijeste svoju ulogu nacionalne javne televizije i da prilikom izbora pjesme za Eurosong posegnu za nacionalnim resursima i ljudima koji ih čine', kažu iz HDS-a.
