Predrag Miki Manojlović u "Čuvarima formule" igra znanstvenika Pavla Savića čija životna priča može poslužiti kao inspiracija za poseban film.
Galerija
Legendarni srpski glumac Predrag Miki Manojlović jedan je od glumaca koji se pojavljuje u novom hit-filmu "Čuvari formule" redatelja Dragana Bjelogrlića i to u ulozi akademika Pavla Savića koji je zaslužan za stvaranje Instituta za nuklearne nauke "Vinča".
"On je bio čovjek ispred svog vremena, odbio je sudjelovati u projektu "Atomska bomba", jer je uvidio na vrijeme sve njegove slabosti. Nije mi bilo opterećenje što igram stvarnu ličnost, naprotiv, bio mi je to veći izazov“, izjavio je Miki o svojoj ulozi srpskog kemičara i fizičara, prenosi N1info.rs.
Život Pavla Savića bez problema bi mogao poslužiti kao inspiracija za filmsku priču, jer nije bio lak, ali je bio posebno zanimljiv. Pavle je rođen 1909. godina u Solunu gdje je njegov otac radio kao veterinar Kraljevine Srbije u Slobodnoj carinskoj zoni. Nakon prvog Svjetskog rata obitelj se preselila u Beograd, gdje je Pavle završio prva četiri razreda gimnazije, više razrede i maturu u Požarevačkoj gimnaziji.
Nakon toga je upisao Katedru fizičke kemije na fakultetu Beogradskog univerziteta, koju je držao profesor Miloje Stojiljković. Ubrzo mu je postao asistent volonter i bilo mu je obećano mjesto stalnog asistenta. No došlo je do svađe između njega i profesora i dao je ostavku.
Pavle je 1938. godine u Parizu stekao svjetsku slavu gdje je zajedno s Irène Joliot-Curie, inače kćeri Marije Curie, objavio rezultate istraživanja o nuklearnoj lančanoj reakciji - fisji, a godinu dana kasnije bili su izgledni kandidati za Nobelovu nagradu, no dodjela je bila otkazana zbog Drugog svjetskog rata. Ista je po njegovu završetku dodijeljena njemačkom kemičaru Ottu Hahnu koji je ranije pokušao opovrgnuti Pavlov i Irenin rad, a onda je na njihovoj teoriji temeljio svoj.
Inače, Pavle je bio poznat i kao blizak prijatelj Josipa Broza Tita. 1941. godine borio se na strani komunista, a krajem rata se otputio u SSSR gdje je proučavao rad Sovjetskog instituta za nukleranu fiziku i radio s Pjotrom Leonidovičem Kapicom na sovjetskom atomskom naoružanju.
1948. godine Tito ga je povukao iz Rusije jer je zaoštrio svoje odnose sa Staljinom i dao mu zadatak izgradnje Nuklearnog instituta u selu Vinča pored Beograda kojem su glavna zadaća bila znanstvena istraživanja, ali i izrada atomske bombe, što je zapravo i jedna od tema "Čuvara formule".
No krajem 1950-ih Savić je požalio zbog svog rada i rezultata koje je postigao i to nakon što je posjetio Hirošimu.
"Pristao bih da se moje ime nikada nije dovelo u vezi otkrića fisije", izjavio je tada.
Pavle je preminuo 1994. godine u svojoj kući i sahranjen je u obiteljskoj grobnici, jer je za života izrazio želju kako ne želi biti sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
"Čuvari formule" su jedinstvena priča koju kao scenaristi potpisuju Vuk Ršumović uz Ognjena Sviličića i Dragana Bjelogrlića, a rađena je prema romanu ''Slučaj Vinča'' profesora Gorana Milašinovića. Autorski tim predvođen Bjelogrlićem kao redateljem, čine direktor fotografije Ivan Kostić, montažerka Milena Predić, scenografkinje Jelena Sopić i Jovana Cvetković, kostimografkinja Marina Vukasović Medenica, kompozitor Aleksandar Ranđelović, dok izvršnu produkciju potpisuje Goran Bjelogrlić.
U naslovnim ulogama našli su se Radivoje Raša Bukvić, kao i proslavljeni francuski glumci Alexis Manenti, Olivie Bartelemi i Anne Sara. Direktora instituta Vinča Pavla Savića igra Predrag Miki Manojlović, a šefa državne sigurnosti SFRJ Leku Rankovića – Dragan Bjelogrlić. Uloge mladih jugoslovenskih znanstvenika redatelj je dodijelio Jovanu Jovanoviću, Alisi Radaković i Ognjenu Mićoviću.
Iza ovog originalnog projekta stoje produkcijske kuće CobraFilm i United Media, uz podršku Euroimages, Creative Europe Media, Ministarstva kulture Republike Srbije, kao i Filmskih centara Srbije, Crne Gore, Slovenije i Severne Makedonije, a bioskopska distribucija je povjerena kompaniji Art Vista.
1/11 >>
Pogledaji ovu galeriju
1/6 >>
Pogledaji ovu galeriju
