Znate li gdje su zapisana imena svih poginulih branitelja Domovinskog rata?

Ovo su samo neka od imena poginulih hrvatskih branitelja koja na svojim zidovima čuva crkva Svete Mati slobode. 15 840 imena onih koji su dali život za domovinu, uklesano je u kenotaf, prazan grob koji se nalazi iza oltara ove crkve. I to je najstrašnija brojka Domovinskog rata.

''Ivan je ime koje se najčešće ponavlja, prezime koje se najčešće ponavlja ljudi najčešće misle Horvat međutim nije nego Marić, prezime Marić je najčešće među hrvatski braniteljima, a prosječna dob, ovo je dosta bolna činjenica je 23 godine, to je jedna cijela generacija mladih koji su dali svoj život'', govori don Damir Stojić, vojni kapelan. 

Najmlađi među njima imao je samo 16 godina.

''Ono što je važno, tih 15 841 branitelja u jednom trenutku bili su spremni dati život za nekog drugog. Volim taj naziv branitelji jer mi nismo napadali, mi smo branili i to je krepost braniti slaboga'', dodao je don Stojić. 

Abecednim redom na ovom dugom popisu nalaze se imena baš svih koji su domovinu stavili čak ispred vlastitog života.

''Prva osoba na popisu je Hrvat islamske vjeroispovijesti. Tu ima Albanaca, pravoslavaca, tu ima Slovaka, Čeha i tako dal, govori.

Svaki je branitelj predstavljen imenom, inicijalom očeva imena, prezimenom, godinom rođenja i pogibije.

''Ima nekoliko praznih gdje ne znamo kad je netko poginuo, to su oni za koje ne znamo, nažalost oko tisuću sto hrvatskih branitelja su nestali tako da mi nismo stavili taj podatak. Ima nekoliko onih kod kojih je datum kad su poginuli datum kad je rat već završio '99 ili 2000. To je godina kad su ekshumirani, mi smo namjerno stavili datum kad su primili sprovod to su ljudi koji su nađeni u masovnim grobnicama. Čisto da znamo kakav je to rat bio. Možda je najteže kad dođu djeca i udovice nestalih branitelja koji ne mogu otići na grob, mi njima kažemo evo ovdje je njihovo ime isklesano'', objasnio je don Stojić. 

Mnogo je simbolike i u oltarnom reljefu Proslave, djelu akademskog kipara Kuzme Kovačića.

''U lijevom i desnom kutu vidimo dva simbola hrvatske muke i patnje, jug i sjever Hrvatske. Imamo sjeverna Hrvatska Vukovar, vodotoranj i ovdje desno je Dubrovnik, vide se zidine, južna Hrvatska'', dodao je. 

Ovo marijansko svetište od zaborava čuva i stotine crkava koje su porušene u Domovinskom ratu.

''Kod ulaza na naša vrata imamo staklene kuglice u svakoj staklenoj kuglici imamo naziv hrvatskog grada ili selo i križić koliko je sakralnih objekata tamo srušeno, naime oko 500 katoličkih crkava je srušeno u domovinskom ratu'', kaže don Stojić. 

Zavjetna crkva Sveta Mati Slobode nastala je na mjestu na kojem je ratnih devedesetih narod molio krunicu.

''Najedanput Jarun je postao župa gdje su ljudi dolazili koji nisu imali župu, prognanici, znalo je tu biti po tisuću ljudi koji su molili krunicu- Onda se dogodilo 30.kolovoza 91., prvi hrvatski branitelj iz naše župe Mario Votušek je poginuo i sutradan don Petar Šimić je susreo njegovu majku kako plače, ali je imala veliko pouzdanje i njega je to steglo u srcu onako, ne smijemo to zaboraviti ovu žrtvu i ovu molitvu'', priča Stojić. 

Ideju o izgradnji crkve dao je don Petar Šimić, a izgrađena je prema nacrtu poznatog arhitekta Nikole Bašića.

''Kardinal Franjo Kuharić je izabrao ime Sveta Mati slobode, jedinstveno ime za neku crkvu u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu. Ja bi rekao ova crkva, ovo je crkva nade'', govori don Damir. 

Iz te crkve, poruke nade, ali i utjehe, šalju se svima koji su u ratu za slobodu i domovinu izgubili svoje najbliže.

''Kakav god gnjusan zločin se dogodio ako ne opraštamo ulazimo u vrtlog zla i najgora stvar koju možemo učiniti je ne oprostiti nekome, ali oprostiti nekome ne znači da ćeš ići kavu popiti s tom osobom i vratiti se na staro. Ne, možda je nemoguće vratiti se na staro i to je razumljivo međutim ne gajiti mržnju'', zaključio je don Stojić. 

IN magazin gledajte od ponedjeljka do petka u 17:30 na Novoj TV, a propuštene emisije pogledajte besplatno na novatv.hr.