Legenda hrvatskog teatra Mani Gotovac vodila je turbulentan život koji je godinama fascinirao hrvatsku javnost.
Mani Gotovac, najpoznatija hrvatska teatrologinja, kazališna kritičarka i prva intendantica u povijesti hrvatskog glumišta, preminula je točno na 80. rođendan, 12. studenog 2019., nakon duge i teške bolesti, a iza sebe je ostavila ožalošćenu obitelj i brojne obožavatelje.
Ova slavna dama teškog života živjela je, a i umrla u svom stilu. Odbila se liječiti od teške bolesti odlučivši otići sa svijeta na svoj način. Svoja, jedinstvena i uporna, Mani Gotovac od ranih 60-ih počela je rušiti predrasude i pomicati granice, a ostat će zapamćena kao jedna od najutjecanijih žena hrvatske kulturne scene 20. i 21. stoljeća.
Posljednje je godine života provela u staračkom domu u Zagrebu, no i dalje je svakodnevno pisala i stvarala. U domu je završila nakon operacije kralježnice, u dobi od 77 godina, a vrijeme je kratila čitanjem, pisanjem i odlascima na kazališne predstave i izložbe.
Rođena Splićanka karijeru je izgradila kao novinarka, spisateljica, kazališna kritičarka, a nakon studija zaposlila se prvo kao novinarka na radiju, a zatim kao kazališna kritičarka u časopisima "Prolog", "Scena", "Forum" i drugima.
Kada je počela studirati, nisu joj željeli dati da na radiju čita svoje kritike jer nije mogla izgovoriti glas "r". Zato je Mani na pisaćoj mašini slovo "r" oblijepila flasterom. Kad bi ga dotaknula prstom, smišljala je kojom bi je riječi mogla zamijeniti, a da bude bez "r". Napisala je desetke kritika bez slova "r", a pisanje s flasterom trajalo je nepune dvije godine. Tad su je pustili da čita kritike.
Diplomirala je komparativnu književnost i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je ravnateljica Teatra&TD, umjetnička voditeljica Gradskog kazališta Marina Držića u Dubrovniku te voditeljica Teatra poezije u Barceloni, a ušla je u povijest i kao prva intendantica na čelu nekog hrvatskog kazališta. Tu je poziciju prvo zauzela u HNK-u Split, a zatim i u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci.
Iako je njezina obitelj očekivala da će postati odvjetnica i preuzeti odvjetnički ured svog oca, nezaustavljiva Mani prokrčila je svoj put do vrha hrvatske kulturne scene. Majka Marija Danira bila je poznata splitska glumica i ljubav prema teatru usadila je u kćer. Njezin život nije bio lagan niti posut ružama, a ona je unatoč svemu postajala sve jača.
Prvu veliku tragediju Mani je doživjela 1984. kada joj je preminula kćer Ana, i to zbog inoperabilnog tumora. Mani je taj gubitak toliko pogodio da je spavala na grobu svoje kćeri, a jedina misao koja ju je tjerala da sve to izdrži bila je da mora preživjeti.
Udavala se dva puta i ukupno skupila 39 godina bračnog staža, a treći put više se nije željela upuštati u tu avanturu. S Perom Gotovcem bila je u braku 14, a sa Željkom Senečićem 25 godina.
Prezime prvog supruga nosi zbog kćeri. Htjela je da obje budu ponosne Gotovčeve, pa je tako i bilo.
Njezin su teatar ili voljeli ili mrzili, nije bilo sredine, a najveću je buru izazvala dodijelivši Severini ulogu barunice Castelli u riječkom HNK-u. Mnogi su smatrali da jedan od najvećih ženskih likova u hrvatskoj književnosti ne bi trebala tumačiti pjevačica, no na kraju se Manina odluka ispostavila ispravnom. Predstava je bila hit, a pamti sve do danas.
Mani Gotovac svojim je bogatim iskustvom, znanjem i kreativnošću neopisivo obogatila hrvatsku kulturnu scenu te će ostati upamćena kao velika diva teatra.