Dok teku posljednje pripreme za prostiranje najvažnijeg crvenog tepiha u godini i dok kladionice primaju posljednje oklade o pobjednicima zlatnih kipića, hrvatski filmaši ne moraju ostajati budni niti biti pretjerano uzbuđeni jer niti ove godine hrvatski film nije nominiran za najbolji strani film. U posljednje 26 godine, Hrvatima niti jednom nije uspjelo ući u selekciju najboljih filmova strane kinematografije. U čemu je naš problem?
Povijest prijava hrvatskih filmova za nagradu Oscar seže, u sada već davnu, 1992. godinu kada smo prvi puta kao neovisna država poslali film domaće kinematografije da se natječe za tu najprestižniju filmsku nagradu.
Dodjelu nagrada uživo pratite OVDJE.
No, uzalud nam trud kada si svi pokušaji do sada ispali jalovi. Sav trud uzaludan, a sve prijave bez željene nominacije. Danas se čini kako hrvatski filmaši ni ne očekuju nominaciju, već da su pomireni s time da se jednostavno ne možemo mjeriti s drugim filmskim nacijama. No kako je moguće da Poljska ili Mađarska, kulturološki nam bliske zemlje, gotovo svake druge godine zarade barem po jednu nominaciju?
Jad i bijeda kandidata
Dakle, pozabavimo se tom crnom hrvatskom statistikom. 27 prijavljenih filmova, različite kvalitete i žanra, pet redatelja čiji su filmovi više puta konkurirali. Branko Schmidt, Arsen Anton Ostojić i Zrinko Ogresta mogu se pohvaliti s tri propale kandidature, a Vinko Brešan i Dalibor Matanić s dvije.
Samo kratak pregled filmskih naslova koje je HAVC (Hrvatski audiovizualni centar) svake godine prijavljivao poznavateljima hrvatskog filma otkrit će žalosnu istinu – tek smo posljednjih godina počeli slati zaista kvalitetne filmove. Tako su ''Zvizdan“ Dalibora Matanića iz 2015. i ovogodišnji ''Osmi povjerenik“ uvjerljivo najkvalitetniji kandidati kojima je Hrvatska odlučila predstaviti svoju kinematografiju.
Je li nas konačno prosvijetlilo?
''Zvizdan“ je navelike hvaljen triptih priča koje povezuju ratom razorenu prošlost te njen utjecaj na današnjost ovih prostora. Bolna odiseja kroz ljubavi, predrasude i stradanja, ljudske i emotivne žrtve koje je odnio rat. Omaž društvu koje nikako da svoje rane zacijeli. Odlični Tihana Lazović i Goran Marković, kao i vrhunska fotografija i režija, pretvorili su ''Zvizdan“ u kvalitetnog kandidata u konkurenciji za nominaciju za strani film.
Nažalost, nije prošlo.
Ovogodišnji ''Osmi povjerenik“, nastao kao adaptacija romana Renata Baretića mogao bi se ukratko opisati kao hit roman koji je potom pretočen u hit film. Zanimljivo je kako se u posljednjih nekoliko godina može zamijetiti drastičan rast kvalitete fotografije u hrvatskim filmovima. Što uvelike doprinosi sveukupnom dojmu.
Glavna pozitivna značajka dva spomenuta filmska naslova jest ta što su ti filmovi pokazivali hrvatsku svakodnevnicu, narodni melos i probleme, kao i vrline, na vjerodostojan način. Kada se Poljaci u svojim filmovima bave suočavanjem s Holokaustom to izgleda vrhunski jer je to doista nešto što taj narod dubinski muči. Jednako kao što Rumunji stvaraju fantastične filmove o mraku vladavine Ceauşescua ili kada arapske zemlje propituju svoje odnose i stalne sukobe na svim razinama društva. Uspješni kandidadti su oni koji su vjerodostojni.
Manjak jasne vizije, a ne kvalitete
U posljednjih 26 godina, Hrvatska nije bila vjerodostojna u svom odabiru filmova za Oscare. Bilo je tu svega, jeftinih komedija, kao što su ''72 dana“, čemera poput ''Ničijeg sina“, filmova koji se bave bosanskohercegovačkom tematikom, a ne hrvatskom (?!) poput „Haliminog puta“ i prepotentnih uradaka nove generacije kao što je „Ne gledaj mi u pijat“. Sve u svemu loša statistika, s još lošijim filmovima.
Pitanje koje se postavlja je zašto neki drugi, vrhunski filmovi koji su sjano ocijenjeni i od publike i od kritike nisu nikada bili kandidatima koji bi u značajno pozitivnijem svjetlu prikazivali domaći film u svijetu? ''Što je muškarac bez brkova“, ''Metastaze“ ili ''Neka ostane među nama“ vrhunska su ostvarenja koja su nas svakako mogla bolje predstaviti, ali nije im dana prilika. Zašto? Vjerojatno zbog mješavine politikanstva, veza i jednostavno loše prosudbe.
U svakom slučaju, nadajmo se da će se pozitivan trend poboljšanja hrvatske filmske kvalitete nastaviti, pa se ne ćemo baš jako morati sramiti naših predstavnika.
Tko je sve nominiran za dodjelu nagrada Oscar 2019 pogledajte OVDJE.
