Ubrzo nakon što je knjiga ''21 lekcija za 21. stoljeće'' ušla u knjižare njezin autor, izraelski povjesničar i sveučilišni profesor Yuval Noah Harari uručio ju je njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. Simboličan je ovo čin nastavka utjecaja na europsku politiku.
Isprepletenost prošlosti, sadašnjosti i budućnosti glavni je fokus iznimno utjecajnog povjesničara Yuvala Noe Hararija.
Od danas u knjižarama možete pronaći knjigu ''21 lekcija za 21. stoljeće'', izraelskog povjesničara Yuvala Noe Hararija, koji u ovoj knjizi piše o potrebnoj jasnoći radi što boljeg suočavanja sa sadašnjošću. Treća je to knjiga o njegovim promišljanjima na relaciji prošlost – sadašnjost – budućnost. No ne nužno tim redom. I ova je njegova knjiga izašla u ruhu izdavačke kuće Fokus.
Besprijekornom jasnoćom izražavanja Harari u knjizi ''21 lekcija za 21. stoljeće'', u izdanju Fokusa, piše o sadašnjosti i njezinim mogućim implikacijama na razvoj budućnosti. Kroz 21 lekciju na koju bismo trebali obratiti pažnju upozorava nas na tri najveće globalne prijetnje s kojima se danas susrećemo i koje nikako ne bismo smjeli zanemariti.
Prva su klimatske promjene, druga opasnost od nuklearnog rata, odnosno oružja masovnog uništenja, a treća tehnološka disruptivnost.
Ovaj autor s globalnom agendom tri najveće prijetnje primjerima provlači kroz aktualne političke situacije, a među njima su i vodstvo Bijele kuće i Brexit. ''Donald Trump je svoje zazivanje američkog izolacionizma objedinio obećanjem da će 'Ameriku ponovno učiniti velikom' – kao da je SAD 1980-ih ili 1950-ih bio neko savršeno društvo koje bi Amerikanci sada, u 21. stoljeću, morali pokušati obnoviti. Brexitovci sanjaju o tome da od Velike Britanije naprave neovisnu silu, kao da i dalje žive u vremenu kraljice Viktorije i kao da je ta famozna izolacija u razdoblju interneta i globalnog zatopljenja održiva politika.''
Pričama o izolacionizmu i povratku u ''slavnu'' prošlost nacija upozorava na opasnost povratka fašizma te nam otvara oči kako da ga prepoznamo i ne zapadnemo u njega. Harari je na primjerima država sa slabim nacionalnim poveznicama primijetio da su sklonije nasilju, nemirima i općenito nestabilnostima, dok su one sa zdravom dozom privrženosti naciji uspješnije. Ali da se ne prijeđe linija poštivanja vlastite nacije u slijepo vjerovanje u njezinu nepogrešivost, valja obratiti pažnju na sljedeće: ''Dok me nacionalizam podučava tome da je moja nacija jedinstvena i da imam posebne obveze prema njoj, fašizam tvrdi kako je moja nacija nadmoćna i da prema njoj imam ekskluzivne obveze. (... ) U protivnom sam bijedni izdajica. Ako moja nacija zahtijeva da ubijem milijune ljudi – trebam ubiti milijune ljudi. (...) Kako fašist procjenjuje umjetnost? Kako fašist zna je li neki film dobar? Vrlo jednostavno. Postoji samo jedno mjerilo. Ako film služi nacionalnim interesima – dobar je. Ako film ne služi nacionalnim interesima – loš je. A kako fašist odluči što će podučavati djecu u školi? Koristi isto mjerilo. Podučava djecu onome što služi interesima nacije; istina nije važna.''
Još su brojne teme i lekcije kojima se bavi u ovoj posljednjoj knjizi. Veoma su aktualne i veoma korisne. Stoga i ne čudi njegov utjecaj na promišljanja političkih lidera.
Utjecaj na EU
Prva uspješnica izraelskog sveučilišnog profesora s doktoratom s Oxforda bila je ''Sapiens, kratka povijest čovječanstva''. Knjiga je postigla veliki uspjeh, nakon čega je uslijedio ''Homo deus, kratka povijest sutrašnjice'', koja je stigla i u ruke Angele Merkel. Hararija je potom osobno upoznala ove godine u Davosu samoinicijativno mu prišavši rečenicom ''Pročitala sam Vašu knjigu'', prepričala je moderatorica na panelu Svjetskog gospodarskog foruma. Da Merkel spremno sluša njegove ideje, pokazao je i njihov susret u lipnju ovog proljeća, na kojem joj je osobno uručio primjerak knjige ''21 lekcija''.
Honoured to have had the opportunity to present Chancellor Merkel with an advance German edition of #21_Lessons yesterday, and to have a discussion about global challenges.#moralsmachines pic.twitter.com/4TkNr2LRIO
— Yuval Noah Harari (@harari_yuval) June 28, 2018
Harari u ''Homo deusu'' izlaže perspektive kraja Homo sapiensa i posljedično rađanje Homo deusa interakcijom ljudske biologije i tehnologije. Velik je dio knjige posvetio utjecaju umjetne inteligencije. A s obzirom na to da je Europska unija u travnju, nekoliko mjeseci nakon susreta Merkel i Hararija, donijela Deklaraciju o suradnji država članica na području razvoja umjetne inteligencije i pojedina priopćenja nesumnjivo podsjećaju na poglavlja te knjige, nesumnjivo je da Harari ima velik utjecaj na promišljanja europskih političara o tome kako bismo se trebali postavljati prema razvoju tehnologija.
Ideje koje Harari provlači kroz svoje velike uspješnice ''Sapiens – kratka povijest čovječanstva'', ''Homo deus'' i ''21 lekcija za 21. stoljeće'' nisu, dakle, samo popularna štiva za mase, već imaju i značajan utjecaj na politike Europske unije. Tako primjerice u posljednjoj možemo prepoznati poziv na zaštitu podataka koji od ove godine EU regulira GDPR-om, zatim zelene politike, o kojima je bilo riječi i na posljednjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Tu je i njegovo promišljanje o budućnosti radnih mjesta, a o kojima je Europska komisija ove godine na temelju istraživanja izradila ''Labor report'', koji pak ima vrlo slične smjernice onima koje u svojoj knjizi daje i Harari. U njegovu su fokusu i lažne vijesti s kojima se EU također uhvatio ukoštac, s posebnim zamahom prošle godine, a ove godine nastavlja s istraživanjem slučaja Cambridge Analityca....
Zbog jasnog pregleda širokog raspona tema koje nudi Harari u svojim knjigama, tema koje utječu na današnje društvo, mnogi ga citiraju i pozivaju se na njegov rad. Stoga, ako želimo, a svakako bismo trebali biti uključeni u barem poznavanje svijeta oko sebe, vrijedno je pratiti ovog autora. Od danas u knjižarama možete pronaći i njegovu treću knjigu – ''21 lekcija za 21. stoljeće''.
