Na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, u programu Nedjeljna matineja – Ususret operi Mimi, u nedjelju 4. siječnja, predstavljena je opera Mimi (Prizori iz boemskoga života) Frédérica Verrièresa, koja će premijerno biti izvedena 7. siječnja u 19,30 sati.
Uz projicirane prizore iz pariške izvedbe, o predstavi su govorili intendantica HNK u Zagrebu Dubravka Vrgoč, redatelj Guillaume Vincent, dirigent Jean Deroyer i scenograf James Brandily. Moderator razgovora bio je Branimir Pofuk.
Pogledaj i ovo
Nina Violić pred novim izazovima - pojačanje u ansamblu zagrebačkog HNK
Intendantica HNK u Zagrebu uvodno je istaknula kako je upravo Mimi primjer onoga što želimo raditi u budućem razdoblju. 'Nacionalno kazalište nije za mene isključivo nostalgično prisjećanje na kazalište 19. stoljeća, već upravo suprotno; ono mora ići ukorak s vremenom te ćemo u tome smislu u dramskome, ali i u opernome programu propitivati što nam danas u 21. stoljeću znači opera, koje forme i koje poetike zanimaju današnju publiku i prvenstveno kako privući novu publiku. Mimi, koju ćemo premijerno izvesti 7. siječnja u izravnom je dijalogu s Puccinijevom operom La Bohème, ali je skladatelj otišao korak dalje i suvremenim postupkom napisao novo djelo. Ovdje je riječ o izravnoj koprodukciji Zagreba i Pariza, koja je dobrodošla ne samo u financijskome smislu, nego ona predstavlja i izravan susret hrvatskih i francuskih umjetnika. Na izvedbama u Zagrebu sudjeluju francuski pjevači i deset članova Orkestra Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, dok će u sezoni 2015./2016. pjevati domaća podjela. Ovakvi su projekti uvijek pomalo rizični, ali nakon odgledane pariške premijere mogu reći kako sam zadovoljna rezultatom, odnosno načinom na koji su francuski umjetnici iščitali klasiku posve suvremenim jezikom i, naravno, očekujem različite reakcije publike', rekla je Vrgoč.
Redatelj Guillaume Vincent govorio je o procesu stvaranja opere Mimi u koji je bio uključen od samoga početka, kao i o osnovnoj želji autorskoga tima da gledateljima ponude suvremenu Mimi koja će nalikovati djevojci iz susjedstva nasuprot tradicionalnoj, Puccinijevoj Mimi o kojoj sanja Rodolfo. Redatelj smatra kako publika koja će gledati ovu Mimi treba biti nadasve otvorena duha prema klasičnoj operi, ali i prema suvremenoj glazbi. Pristup koji smo primijenili radeći ovu operu može se usporediti s Picassovom readaptacijom Velázquezova djela Male dvorske dame. Na tim se platnima istodobno prepoznaje i djelo Velázqueza i kist Picassa. Glazba Frédérica Verrièresa slijedi upravo tu liniju, ne odajući počast nikome, istaknuo je redatelj.
Dirigent Jean Deroyer tek je upoznao članove Orkestra zagrebačke Opere kojima će ravnati u zagrebačkim izvedbama te je istaknuo kako je njegov prvenstveni zadatak skrenuti im pozornost na posebnosti skladateljskog vokabulara. U Francuskoj je skladatelj Frédéric Verrières poznat upravo po tome što u svojim djelima uzima nešto iz glazbene povijesti i onda taj materijal transformira u nešto novo. U tome postupku skladatelj oscilira između onoga što je prepoznatljivo i onoga što je novo. Ljubitelji Puccinija prepoznat će mnoge glazbene elemente opere La Bohème, ali da bi se slušalo Mimi ne mora se nužno poznavati tu operu, zaključio je dirigent Deroyer.
Moderator Branimir Pofuk predstavio je zatim sve članove autorskoga i umjetničkog tima te poimence svakog od članova Orkestra HNK u Zagrebu.
Scenograf James Brandily istaknuo je kako je prostor Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu posve različit od pariškog kazališta Bouffes du Nord. Na svojim se turnejama uvijek nastojimo integrirati u prostor u kojemu gostujemo, stoga ćemo isto učiniti i sada. Struktura prostora ostat će na zagrebačkim izvedbama ista kao u Parizu – orkestar je smješten u pozadinu, dok se radnja odvija na prednjem dijelu scene. Scenografijom dominira ružičasta, koja je ženska boja, dok madraci na pozornici predstavljaju ideju suvremenih squotova.
DNEVNIK.hr SHOWBUZZ pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
na instagramu
