Na jelovniku Velikog petka najčešće je riba. Pečena, pržena, poširana, na gradele. Kako je pripremaju u Slavoniji, kako se od nje najbolje zasititi i kako je trpeza na taj dan nekad izgledala, saznaje naša Matea Bartulović.
Veliki je petak u katoličkoj tradiciji dan posta. Tijekom tog dana vjernici ne jedu meso. Tradicija kaže i da se u tom danu samo jednom možemo najesti do sitosti. Danas taj obrok gotovo uvijek sadrži ribu, no nekada se moralo snalaziti i bez nje.
Domaća tijesta i rezanci s raznim prilozima često su bili na jelovniku. Rezanci s makom tradicionalno su jelo u Slavoniji. Iako se ovo jelo može napraviti i s kupovnom tjesteninom bilo kojeg oblika, okus i teksturu koja se dobije kuhanjem domaće tjestenine, teško je nadmašiti.
U današnjem svijetu obilja, raznovrsne hrane i dostupnih namirnica teško je pojmiti da je tek prije nekoliko desetljeća prehrana bila znatno skromnija. Period koji prethodi Uskrsu bio je obilježen jednostavnim i uglavnom bezmesnim jelima domaćih namirnica.
Tačke ili taške su tradicionalno jelo slavonsko - baranjskog kraja. Mogu se pripremiti od krumpirova tijesta ili jednostavno zamijesiti od brašna i vode. Zbog jednostavnosti su pripreme upravo ovi slatki kvadratići u kuhinju mamili i mlade.
Tajne svoje kuhinje ove nam vrijedne snaše teško otkrivaju. Ima nešto i u tome, kažu, što sve pripremaju kao i njihovi stari na ''šporetu''. Njihovi su recepti jednostavni: vještina, pažnja i puno ljubavi.
Vrijedne su se snaše uvijek znale pobrinuti za bogatu blagdansku trpezu. Hrane nikada nije nedostajalo. No, ona je i manje važna. Pravo je bogatstvo, govore nam snaše, okupiti obitelj za stolom i blagovati u miru i zajedništvu.
Nekada se, prisjećaju se ove vjerne čuvarice tradicije, postilo tijekom cijele Korizme. U Korizmi se nije kitilo, nije se nosila svila, zlato, nisu se kitili dukati, sve je bilo umjerenije i skromnije. Mnogo je običaja, kažu, nestalo, no onaj najvažniji nije - obitelj na okupu.