Nevjerojatna priča pobjednice Eurosonga: Razljutila je Rusiju, proživjela progon i prijetnje
Ukrajinska pjevačica Jamala, pobjednica Eurosonga 2016. s pjesmom "1944", kroz glazbu je svijetu ispričala tragediju krimskih Tatara, a njezin život obilježili su politički skandali, rat u Ukrajini, bijeg iz zemlje i borba za identitet vlastitog naroda.
Prije deset godina, kada je Eurosong održan u Stockholmu, prvi put je napravljena velika promjena koja je utjecala na rezultate najvećeg svjetskog glazbenog natjecanja. Na preporuku švedske televizije SVT, organizatora tadašnjeg događaja, glasovi publike i žirija predstavljaju se zasebno, što je udvostručilo broj mogućih bodova, ali i donijelo neke zanimljive rezultate.
Iako je te godine najveći broj glasova žirija dobila Australka Dami Im, a publike Rus Sergej Lazarev, nijedno nije odnijelo pobjedu, već je ona pripala zemlji koja je bila druga po žiriju i televotingu, ali je zajedno imala najveći broj bodova. U pitanju je bila Ukrajina, koju je predstavljala Jamala s emotivnom pjesmom "1944".
Galerija
Jamala danas slovi za jednu od najvažnijih ukrajinskih glazbenica moderne ere, no njezin život obilježili su rat, deportacije, političke kontroverze i osobne tragedije mnogo prije nego što je osvojila Eurosong 2016. godine. Pjevačica moćnog glasa i prepoznatljive emotivne interpretacije postala je simbol otpora i borbe za identitet, a njezina priča neraskidivo je povezana s poviješću krimskih Tatara i ratom u Ukrajini.
Rođena je kao Susana Alimivna Džamaladinova 27. kolovoza 1983. godine u gradu Ošu u tadašnjem Kirgistanu, dijelu bivšeg Sovjetskog Saveza. Njezina obitelj tatarskog podrijetla ondje je završila nakon masovne deportacije krimskih Tatara koju je 1944. naredio Josif Staljin. Upravo će ta tragedija desetljećima kasnije postati inspiracija za njezinu najpoznatiju pjesmu "1944".
Jamalin otac bio je krimski Tatar, dok joj je majka armenskog podrijetla. Krajem osamdesetih godina obitelj se uspjela vratiti na Krim, gdje je Jamala odrasla u selu Maloričenske blizu Alušte. Odmalena je pokazivala izniman talent za glazbu, pa je pohađala glazbenu školu, a kasnije završila i Nacionalnu glazbenu akademiju u Kijevu kao školovana operna pjevačica.
Prije nego što je postala međunarodno poznata, Jamala je nastupala na brojnim glazbenim festivalima i natjecanjima. Njezin specifičan spoj jazza, soula, etnoglazbe i klasične tehnike brzo ju je izdvojio na ukrajinskoj sceni.
Prvi veliki uspjeh ostvarila je 2009. godine na natjecanju New Wave u Latviji, nakon čega počinje ozbiljnija glazbena karijera. Godine 2010. objavila je singl "You Are Made of Love", a ubrzo i debitantski album "For Every Heart".
Jamala je prvi put pokušala predstavljati Ukrajinu na Eurosongu 2011. s pjesmom "Smile". Bila je jedna od favoritkinja publike, no nacionalni izbor pratile su brojne optužbe za namještanje glasova i nepravilnosti. Situacija je postala toliko kontroverzna da se Jamala na kraju odlučila povući iz natjecanja.
Taj događaj godinama je ostao jedna od najvećih kontroverzi ukrajinskih eurovizijskih izbora, a mnogi fanovi smatrali su da je upravo ona trebala predstavljati zemlju.
Ipak, pet godina kasnije Jamala se vratila na ukrajinski izbor s pjesmom "1944". Već pri prvom slušanju bilo je jasno da se radi o potpuno drugačijoj eurovizijskoj pjesmi – mračnoj, emotivnoj i politički nabijenoj baladi inspiriranoj deportacijom krimskih Tatara.
Pjesma je nastala nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, a Jamala je više puta istaknula kako ju je inspirirala priča njezine prabake koja je tijekom deportacije izgubila dijete.
Iako su ruski političari i mediji odmah tvrdili da pjesma krši eurovizijska pravila o zabrani političkih poruka, Europska radiodifuzna unija zaključila je da pjesma govori o povijesnim događajima i dopustila njezino sudjelovanje.
Na Eurosongu 2016. u Stockholmu Jamala je odnijela pobjedu s ukupno 534 boda, dok je favorit publike bio ruski predstavnik Sergej Lazarev. Upravo zbog toga rezultati su izazvali veliki bijes u Rusiji, gdje su mnogi tvrdili da je pobjeda bila politički motivirana.
Ruski mediji i političari otvoreno su napadali Eurosong i organizatore natjecanja, dok je Jamala postala simbol ukrajinskog otpora ruskoj politici prema Krimu. Njezina pobjeda ostala je jedna od najkontroverznijih u povijesti natjecanja.
Ruske vlasti 2023. godine stavile su je čak i na tjeralicu zbog navodnog širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci.
Deset godina kasnije i dalje aktivno nastupa, objavljuje glazbu i sudjeluje u eurovizijskim projektima. Nastupila je tijekom finala Eurosonga 2023., više puta je sudjelovala kao članica žirija na ukrajinskom izboru, a 2024. bila je glasnogovornica ukrajinskog žirija. Ove godine bila je izvršna glazbena producentica ukrajinskog izbora Vidbir, a zahvaljujući svojem iskustvu i znanju davala je sugestije izvođačima kako svoje pjesme dovesti na drugu razinu i učiniti ih kompetitivnijima. Jedna od njih – Leleka – s punim poštovanjem je prihvatila njezine sugestije, što se na koncu pokazalo dobrom odlukom jer predstavlja Ukrajinu na 70. Eurosongu.
Osim glazbe, danas je jedna od najglasnijih ukrajinskih umjetnica koje međunarodnoj javnosti govore o ratu, identitetu i položaju krimskih Tatara. Upravo zbog toga Jamala je od eurovizijske pobjednice postala puno više od glazbene zvijezde – simbol naroda koji se desetljećima bori za vlastiti identitet i slobodu.
Zbog jedne pobjednice Eurosonga morala su se mijenjati pravila. Više o tome čitajte OVDJE.
Više o prvom polufinalu Eurosonga 2026. čitajte OVDJE.
U stvaranju sadržaja korištena je umjetna inteligencija, uz završnu provjeru i odobrenje redakcije portala.
This browser does not support the video element.
1/9 >>
Pogledaj i ovo
1/31 >>
Pogledaj i ovo
Povezana vijest
Povezana vijest