Danas je Međunarodni dan celijakije. Oboljeli od ove bolesti moraju iz prehrane potpuno izbaciti gluten. Simptomi uopće ne moraju biti probavni, a do postavljanja dijagnoze često prođu godine. Kako prehranu, u kojoj ne smijete konzumirati gotovo ništa od pekarskih proizvoda, učiniti što maštovitijom, pokazao je chef Melkior Bašić na kulinarskoj radionici. Zašto je trend nekonzumiranja glutena oboljelima donio više štete nego koristi, saznajte u prilogu In magazina.
Autoimunu bolest celijakiju obilježava trajna nepodnošljivost glutena. Izbjegavati gluten nije lako, ali chef Melkior Bašić na radionici održanoj u Zagrebu pokazao je da bezglutenska prehrana može biti i ukusna i raznolika.
''Puno se vrsta jela može napraviti bez glutena, postoje mnoge cake, tehnike kako se namirnice obrađuju za neke gdje treba malo brašna se koristi rižino brašno ili bezgultensko brašno'', govori Melkior.
Pšenicu, ječam, raž i niz drugih namirnica oboljeli od celijakije moraju eliminirati iz jelovnika jer čak samo tragovi glutena u hrani za njih mogu imati strašne posljedice.
U Hrvatskoj je oko 40 000 oboljelih od celijakije.
Postavljanje dijagnoze u prosjeku traje čak sedam godina jer simptomi ove bolesti mogu biti vrlo raznoliki
''Ne moraju uopće biti povezani s probavnim traktom i probavne prirode, najučestalije je mišljenje ako nemaš probavne tegobe nemaš ni celijakiju, celijakija se zbog toga naziva kameleonska bolest ili bolest tisuću lica'', objašnjavaju.
Kad oboljeli od celijakije dođe u, primjerice, restoran, kuhari moraju biti vrlo oprezni.
Trend bezgutenske prehrane oboljelima od celijakije donosi samo probleme.
''Upravo ta estradizacija i samog glutena i same bezglutenske prehrane je donijela više štete nego koristi oboljelima od celijakije jer za oboljele je gluten de facto otrov'', objašnjavaju.
Predsjednica Udruge Celivita-život s celijakijom svakodnevno bezglutenske obroke priprema za cijelu obitelj.
''Moja kćer je dobila dijagnozu s 2 i pol godine, sad ima 11 i pol, znači 9 godina živimo s tom dijagnozom iz ove perspektive sad mogu reći da mi je lakše što je to bilo u ranoj dobi jer se ona zapravo naučila živjeti s celijakijom'', govori gospođa Amalija.
Kristina je svoju dijagnozu otkrila tek nakon što je ona ustanovljena njezinu sinu tinejdžeru.
''Nikako nije dobivao na kilaži i nismo znali u čemu je problem cijelo vrijeme smo mislili da je možda povezano s genetikom ili tako nešto, dok na kraju nismo shvatili da jednostavno crijeva nisu odrađivala svoje i sve što bo unio u organizam je samo prolazilo'', objašnjava Kristina.
I Melkior Bašić svoju je prehranu promijenio kad se suočio s problemima sa štitnjačom.
''Trebao sam jesti više raznoliku hranu, više kuhanog, zapravo više povrća i mješovite hrane'', objasnio je.
Prilagoditi prehranu i stalno razmišljati o glutenu za oboljele je svakodnevnica, a svi ostali, zato prije prave dijagnoze, oprezno s rečenicom "ne jedem gluten"!