Imala je samo 32 godine: Kako je jedna od najvećih zvijezda popa izgubila bitku daleko od pozornice?
Iako je preminula mjesec dana uoči svog 33. rođendana, Karen Carpenter imala je jedan od najupečatljivijih glasova 20. stoljeća, a njezina smrt dovela je u prvi plan problematiku poremećaja u prehrani.
Karen Carpenter bila je jedan od najupečatljivijih glasova 20. stoljeća – nježna, topla i prepoznatljiva već nakon nekoliko taktova. Iako je s grupom The Carpenters ostvarila golem svjetski uspjeh, njezin privatni život bio je obilježen dubokim traumama, borbom s poremećajem prehrane i preranim krajem, koji je zauvijek promijenio pogled javnosti na poremećaje prehrane.
Rođena je 2. ožujka 1950. u New Havenu u Connecticutu, a djetinjstvo je provela u obitelji u kojoj su očekivanja i pritisak igrali veliku ulogu. Majka Agnes bila je izrazito stroga i kontrolirajuća, a posebnu je pažnju i ambicije usmjerila prema starijem sinu Richardu, koji je pokazivao glazbeni talent.
Karen je od malih nogu osjećala da je drugo dijete – tiša, povučenija i željna odobravanja. Upravo taj osjećaj emocionalne zanemarenosti mnogi kasnije povezuju s njezinim niskim samopouzdanjem i potrebom za kontrolom.
Zanimljivo, Karen se isprva nije doživljavala kao pjevačica. Njezina prva glazbena ljubav bili su bubnjevi, instrument na kojem je bila iznimno talentirana. Zajedno s bratom Richardom osnovala je bend, a tek kasnije – gotovo slučajno – do izražaja je došao njezin glas. Krajem šezdesetih potpisuju ugovor s A&M Recordsom i postaju The Carpenters. Ubrzo slijedi eksplozija uspjeha.
Početkom 70-ih Carpentersi postaju jedan od najuspješnijih pop-dueta na svijetu. Hitovi poput "Close to You", "We’ve Only Just Begun", "Rainy Days and Mondays", "Superstar" i "Top of the World" osvajali su top-liste diljem svijeta.
Karenin glas bio je srce benda – dubok, topao i emotivan, potpuno suprotan tadašnjim trendovima. Ipak, slava je sa sobom donijela i golem pritisak, osobito na njezin izgled.
Tijekom turneja i televizijskih nastupa Karen je često bila izložena komentarima o težini. Početkom sedamdesetih započela je s dijetama, koje su postupno prerasle u anoreksiju nervozu, poremećaj koji u to vrijeme gotovo nije bio prepoznat ni shvaćen. Kako je njezina težina rapidno padala, Karen je istodobno poricala problem i pokušavala zadržati kontrolu nad životom koji joj je izmicao. Javnost je vidjela zvijezdu – iza kulisa se odvijala ozbiljna zdravstvena kriza.
Povezana vijest
Karen je imala nekoliko romantičnih veza, no rijetko je pronalazila stabilnost. Najpoznatija veza bila je s poduzetnikom Tomom Burrisom, za kojeg se udala 1980. godine. Brak je, međutim, bio kratak i bolan. Burris je, prema brojnim izvorima, bio emocionalno distanciran i opterećen vlastitim problemima, a brak je završio odvajanjem već nakon godinu dana i dodatno pogoršao Karenino psihičko stanje.
Početkom osamdesetih Karen je započela liječenje i pokušala se oporaviti. Činilo se da se vraća zdravlju – ponovno je dobila na težini i planirala povratak glazbi, no dugogodišnja anoreksija već je ostavila trajne posljedice na njezino srce.
Karen Carpenter preminula je 4. veljače 1983. godine, točno mjesec dana uoči 33. rođendana i na dan kada je službeno trebala potpisati dokumentaciju za razvod od Burrisa. Uzrok smrti bio je zatajenje srca povezano s dugotrajnim posljedicama anoreksije.
Samo mjesec dana ranije nastupala je na Grammyjima povodom 25. godišnjice održavanja diskografskih nagrada, gdje je plesala i uživala kao da nema sutra. Njezina prijateljica Dionne Warwick u jednom kasnijem intervjuu prisjećala se kako je bila sretna hvaleći se da napokon ima stražnjicu.
Njezina smrt šokirala je svijet i postala prekretnica u javnom razumijevanju poremećaja prehrane. Karen Carpenter bila je jedna od prvih slavnih osoba čija je smrt izravno povezana s anoreksijom, čime je otvorila prostor za ozbiljniju raspravu o mentalnom zdravlju.
I desetljećima kasnije Karen Carpenter ostaje simbol iznimnog talenta, ali i upozorenje o cijeni slave, perfekcionizma i tihe patnje. Njezin glas i danas dirne milijune, a njezina priča služi kao podsjetnik da iza savršenih melodija često stoje nevidljive borbe.
Karen Carpenter nije bila samo pjevačica – bila je glas jedne generacije i tragična figura čija sudbina i dalje odjekuje glazbom, ali i tišinom koju je prerano ostavila iza sebe.
1/36 >>
Pogledaj i ovo
1/14 >>
Pogledaj i ovo
Povezana vijest
Povezana vijest