Životna priča pionirke koja je srušila granicu između čovjeka i životinje
Jane Goodall stekla je slavu kao primatologinja i antropologinja, no mnogi ne znaju kako je njezina ljubav prema čimpanzama počela još kada je bila dijete.
Malen je broj osoba koje su uspješno spojile prezervaciju prirodnih staništa, znanost i popularnu kulturu. Jedna od njih bila je primatologinja, antropologinja i etologija Jane Goodall, koja je preminula u srijedu u dobi od 91 godinu.
Za svog života smatrana je najvažnijom stručnjakinjom za čimpanze na svijetu, uz koje se vezala otkako je prvi put posjetila Tanzaniju kako bi istraživala društvene i obiteljske odnose divljih čimpanzi. Čovjeku najbližem rođaku posvetila je više od šest desetljeća svog života, iako je ljubav započela još kad je bila dijete.
Galerija
Rođena 1934. u Londonu, kao dijete bila je poznata po svojoj radoznalosti. Obožavala je promatrati ptice, insekte i kućne ljubimce, a roditelji, koji su joj od najranijih dana usađivali znatiželju i ljubav prema životinjama, poticali su je da njeguje maštu i istraživački duh. Koliko je bila zaljubljena u čimpanze, pokazuje i crtica iz djetinjstva kada joj je otac darovao plišanu igračku čimpanze, koja je toliko dobro očuvana da je lani bila eksponat na izložbi o Jane.
"Majčine prijatelje je strašila ta životinja, mislili su da će se zaprepastiti i izazvati mi noćne more", ispričala je jednom prilikom.
Goodall nije studirala zoologiju ili biologiju u tradicionalnom smislu, što je tada bilo očekivano. Umjesto toga, završila je školu za tajnice, jer si nije mogla priuštiti sveučilišno obrazovanje. Međutim, strast prema životinjama i Africi nije jenjavala. Kao mlada djevojka radila je razne poslove kako bi skupila novac za putovanje na Crni kontinent – njezin dugogodišnji san.
Zahvaljujući paleontolgu i antrpologu Louisu Leakeyju, dobila je priliku 1960. godine otići u Gombe Stream u Tanzaniji i započeti revolucionarno istraživanje čimpanzi. Iako bez formalne znanstvene diplome, Goodall je svojim jedinstvenim pristupom promatranju promijenila način na koji svijet razumije životinje.
Prva je dokumentirala korištenje alata kod čimpanzi – promatrajući ih kako od grančica izrađuju štapiće kako bi lovili termite. Time je srušila dotadašnju granicu između "čovjeka" i "životinje".
Često se spominje u istom dahu s Dian Fossey i Biruté Galdikas, te su bile poznate kao Leakeyjeve anđelice. Iako su djelovale u različitim područjima (Fossey u Ruandi, Goodall u Tanzaniji), povezivalo ih je prijateljstvo, međusobna podrška i zajednička misija, a to je dokazati važnost zaštite velikih primata. Njihov odnos obilježila je međusobna razmjena iskustava i duboka empatija prema životinjama koje su proučavale. Tragična smrt Dian Fossey 1985., koja ni do danas nije riješena, uvelike je rastužila Goodall.
Bila je udana dvaput - od 1964. do 1974. bila je u braku s nizozemskim plemićem i fotografom, barunom Hugom van Lawickom, s kojim ima sina, a 1975. preudala se za člana tanzanijskog parlamenta Dereka Brycesona, s kojim je bila do njegove smrti 1980. godine.
Jane se nakon toga potpuno posvetila svom radu i globalnom aktivizmu. Osnovala je Jane Goodall Institute, koji se bavi očuvanjem divljih životinja i okoliša, a njezin program Roots & Shoots uključuje mlade ljude iz cijelog svijeta u aktivnosti očuvanja prirode. Tijekom desetljeća postala je neumorna glasnogovornica borbe protiv krivolova, uništavanja staništa i klimatskih promjena.
Čak i u poznoj dobi od 91 godine bila je aktivna. Neumorno je putovala, držala predavanja i podizala svijest o važnosti očuvanja planeta, a smrt ju je dočekala u Los Angelesu, gdje je doputovala kako bi govorila na jednoj konferenciji.
Koliko je bila utjecajna na popularnu kulturu, govori i podatak da joj je Mattel posvetio Barbie istraživačicu i da su mnoge slavne osobe, Leonardo DiCaprio, princ Harry, António Guteres i brojni drugi, objavili dirljive posvete, podsjetivši na njezinu veličinu koja je odavno srušila granice znanosti.
1/37 >>
Pogledaj i ovo
1/30 >>
Pogledaj i ovo