Zašto Italija svake zime stane na pet dana? Priča o festivalu koji je nadživio skandale i tragedije
Piše E. G.,
Danas @ 12:08
Zanimljivosti
Sanremo - 5
Profimedia
Svake godine u veljači milijuni Talijana okupe se ispred malih ekrana kako bi pratili festival talijanske kancone Sanremo.
Kada Talijani kažu "Sanremo", ne misle samo na glazbeno natjecanje nego na nacionalni ritual koji svake zime zaustavi zemlju pred TV-om. Grad od 53 tisuće stanovnika u pokrajini Liguriji po 76. puta je domaćih festivala koji je ostavio bogati kulturološki utjecaj.
Kroz desetljeća lansirao je karijere, definirao trendove, izazvao političke i kulturne rasprave i poslužio kao jedna od ključnih inspiracija za nastanak Eurosonga.
Zašto baš ovaj grad? Sanremo je odabran ponajprije zbog uloge i inicijative Casina di Sanremo, koji je već imao reputaciju turističkog i zabavnog središta te je aktivno pogurao organizaciju i logistiku prvog festivala. Ideja je bila privući goste u zimskom periodu i dati gradu dodatni kulturni magnet.
Prvo izdanje održano je 1951. u kazališnoj dvorani sanremskog Casina, gdje je festival i ostao sve do 1976. U toj prvoj godini čak su samo tri izvođača (među njima i Nilla Pizzi) naizmjence izvodila pjesme u natjecanju — format koji danas zvuči gotovo nezamislivo. Prvih nekoliko godina natjecanje se odvijalo tako da su dva izvođača izvodila istu pjesmu.
Kasnije se festival preselio u Teatro Ariston (od 1977.), današnji sinonim za Sanremo i mjesto na kojem se pišu najpoznatije talijanske pop-priče.
Pippo Baudo
Foto: Profimedia
Gianna Capaldi Pratesi - 3
Foto: Profimedia
Svaki izvođač ili gost na kraju svog boravka na pozornici dobije veliki buket cvijeća. Naime, Sanremo nosi nadimak "Città dei Fiori" (Grad cvijeća) zbog snažne lokalne tradicije uzgoja i trgovine cvijećem, a cvjetni buketi na pozornici postali su zaštitni znak festivala — i simbol grada. Danas su buketi dio protokola: dodjeljuju se izvođačima i gostima, a cvijeće je doslovno utkano u vizualni identitet showa.
Prema Guinnessovoj knjizi, rekord po broju pobjeda drže dva talijanska pjevača s ukupno četiri pobjede na Festivalu di Sanremo, a to su Claudio Villa i Domenico Modugno. Potonji se upisao i u svjetsku glazbenu povijest zahvaljujući baladi "Nel blu, dipinto di blu", koju mnogi znaju i pod imenom "Volare", a koja je pet tjedana bila na vrhu Billboardove liste Hot 100 i 1959., na prvom izdanju dodjele nagrade Grammy, osvojila nagrade za snimku godine i pjesmu godine.
Kad je riječ o voditeljima, povijesni rekord po broju vođenja veže se uz teškaše talijanske televizije. Doajen talijanske televizije Pippo Baudo, koji je preminuo u kolovozu 2025., tijekom karijere je vodio natjecanje 13 puta, a zanimljiv detalj novije ere jest da je Amadeus između 2020. i 2024. vodio festival pet uzastopnih godina i time ušao u društvo rekordera po uzastopnim godinama.
Najmlađa pobjednica Sanrema i danas drži svoj rekord barem što se tiče festivala talijanske kancone. Gigliola Cinquetti tek je navršila 16 godina kada je 1964. godine došla na pozornicu Sanrema i pobijedila s pjesmom "Non ho l'età", što ju i danas čini najmlađom pobjednicom ovog festivala. Samo nekoliko mjeseci nakon pobjede na Sanremu, danas 78-godišnja Cinquetti je pobijedila i na Eurosongu, postavši najmlađa pobjednica tog natjecanja, sve do 1986. godine.
Ukoliko ste pomislili kako je sve bilo mirno tijekom proteklih 75 izdanja, varate se. Sanremo je poznat po tome da uz pjesme redovito isporuči i dramu.
Gianna Capaldi Pratesi - 7
Foto: Profimedia
Loredana Bertè - 9
Foto: Profimedia
Jedan od najslikovitijih trenutaka dogodio se 2010., kada je nakon objave finalista orkestar u znak protesta bacao partiture nota (spartite) u zrak, a u dvorani su se čuli zvižduci i povici publike koja je bila nezadovoljna time što su umjesto većih favorita prošli nekadašnji princ Emanuele Filiberto, Pupo i Luca Canonici. Taj prizor ostao je simbol sukoba "umjetničkog osjećaja".
Sanremo 1967. zauvijek je obilježen smrću kantautora Luigija Tenca, koji je preminuo tijekom festivala. Zajedno sa svojom djevojkom Dalidom pjevao je pjesmu "Ciao amore, ciao", no njegova loša izvedba koja je navodno izazvana konzumacijom barbiturata s alkoholom kako bi se riješio anksioznosti prije nastupa, rezultirala je eliminacijom "Ciao amore, ciao" prije finalne večeri. Vidno uzrujan te optužujući direkciju za korupciju, otišao je iz restorana gdje je bio u društvu u hotel, kako bi se pripremio za konferenciju za novinare gdje bi razotkrio skandal, no pronađen je mrtav u svojoj sobi. Policija je to okarakterizirala kao samoubojstvo, iako je slučaj ponovno otvaran desetljećima kasnije zbog sumnji kako se radilo o ubojstvu.
Jedan od najviralnijih trenutaka novijeg doba bio je nastup dua Morgan/Bugo 2020., koji je završio javnim sukobom, vrijeđanjem tijekom izvedbe i Bugovim odlaskom s pozornice, nakon čega su diskvalificirani. Epizoda je dobila i sudski epilog godinama kasnije.
U zemlji koja Sanremo veže uz cvijeće, posebno je odjeknulo kad je Blanco, pobjednik Sanrema 2022., tijekom nastupa 2023. u bijesu zbog tehničkih poteškoća razbacao i uništio cvjetnu scenografiju (ruže) na pozornici Aristona, što je izazvalo negodovanje publike i lavinu reakcija. Iako su njegovi fanovi pokušali to opravdati umjetničkom slobodom jer to radi i u spotu za pjesmu "L'isola delle rose", Talijane to nije pretjerano zanimalo.
Sanremo je u svojih gotovo osam desetljeća postao inspiracija za glazbene festivale diljem svijeta, od zabavnih festivala u Zagrebu, Splitu i Opatiji, do španjolskog Benidorma, albanskog Festivali i Këngesä i portugalskog Festival da Cançãa. Ipak, Sanremov najslavniji mlađi "brat" i dalje je Eurosong.
Måneskin - 4
Foto: Profimedia
Giorgia - 2
Foto: Profimedia
Nakon Drugog svjetskog rata, europske zemlje su tražile način za zajedničku suradnju i emitiranja, a jedna od ideja je stigla u listopadu 1955., kada je Sergio Pugliese s talijanskog Raija predložio zajedničko glazbeno natjecanje pod imenom "European Grad Prix". Prvo izdanje s 14 izvođača iz sedam zemalja održano je 1956. godine u Luganu, a baza je bila upravo Sanremo.
Ovaj festival s dugom poviješću i danas intrigira mnoge glazbene i televizijske ljubitelje, kojima nije teško probdjeti noć kako bi poslušali što talijanska glazbena industrija nudi. Da mu popularnost ne jenjava, pokazuju i televizijska prava koja se prodaju diljem Europe, ali i utjecaj kojeg vidimo čak i na teritoriju Hrvatske, od radijskog etera do festivala nastalih po uzoru na Sanremo.
Jedan od najvećih sanremovskih izvoznih proizvoda je Eros Ramazzotti, koji uskoro stiže u Zagreb. Više o njemu pročitajte OVDJE.
Posebna gošća na Sanremu bila je 105-godišnja gospođa koja je ispričala kako je bilo glasovati na prvim izborima na kojima su žene imale pravo glasa. Više o njoj saznajte OVDJE.