Digitalni detoks: Pitali smo poznate Hrvate jesu li ovisni o mobitelima?
Da je previše vremena pred bilo kojim ekranom loše za nas, danas je jasno svima. Brojna istraživanja to su i potvrdila, a stručnjaci su posebno zabrinuti za djecu. Provjerili smo koliko poznati Hrvati skrolaju po mobitelima.
Beskrajno skrolanje ili, kako se danas popularno kaže, doomscrolling, označava situaciju u kojoj mobitel upalite na minutu, a nekoliko sati kasnije shvatite da vam je dan jednostavno – nestao. Dalmatinski profesor proveo je istraživanje koje je potvrdilo ono što svi već naslućujemo.
"Naši srednjoškolci trenutačno koriste mobitel tri do pet sati dnevno, njih oko 60 posto, dok ih otprilike 30 posto koristi mobitel više od sedam sati dnevno", rekao je Goran Samardžić, profesor informatike i tehničke kulture.
Stručnjake posebno zabrinjavaju platforme koje nude kratke videosadržaje.
"Hrvatski srednjoškolac u jednoj minuti na TikToku pogleda deset videozapisa. Ako znamo da na toj platformi provode dva do četiri sata dnevno, to je ogromna količina informacija", dodao je Goran.
Takva količina sadržaja može dovesti do depresije, anksioznosti i poremećaja sna. Zato Maja Šuput priznaje da je i jednom od najpoznatijih domaćih dječaka ekran strogo doziran.
"Ograničavam svom djetetu vrijeme pred ekranom. On ima skoro pet godina i zna već puno toga, tako da moram jednostavno maknuti mobitel iz vidika. Sebi ne ograničavam jer ja radim na telefonu i moram biti na telefonu", rekla je Maja Šuput.
Posao je najčešća izlika odraslih za vrijeme provedeno pred ekranom, iako statistike pokazuju da je razlog broj jedan ipak razonoda. I to kod svih dobnih skupina.
"Naravno da imam i razdoblja kada pretjeram i provedem par sati na mobitelu. Jednostavno ne mogu protiv toga, ali se nekako uvijek opravdam da ću nakon toga malo smanjiti", rekla je Domenica.
"Rekao bih da sam nekako umjeren. Mobitel mi je sastavni dio posla. Ne, ne, ne – čovjek jako voli satove, na mobitelu je zbog satova", rekli su Goran Kočiš i Stjepan Vukadin uz smijeh.
"Do dva sata dnevno. Trudim se što manje skrolati. Uglavnom slušam glazbu ili neki podcast. Društvene mreže možda sat vremena. Za sebe se ne brinem, ali za mlađe generacije – malo više", rekao je Lovre Kondža.
Iako se svi brinemo i trudimo, u praksi je ekran djeci, nažalost, često dostupniji nego roditelji.
"Dijete i roditelj danas razgovaraju svega sedam minuta dnevno, dok su na mobitelu i do sedam sati. Prije svega moramo uključiti roditelje jer djecu treba učiti kritičkom razmišljanju i razgovoru", kaže profesor Goran.
Postoji mnogo načina kako se možemo nositi s negativnim stranama novih tehnologija, a jedan od njih je, paradoksalno, upravo tehnologija.
"Jedna od mojih novogodišnjih odluka bila je da si uključim limiter na mobitelu, tako da dnevno budem maksimalno 30 minuta. Evo, već tri tjedna to uspijevam, koliko ću još izdržati, ne znam", rekao je Igor Drvenkar uz smijeh.
Struka savjetuje i realna ograničenja koja je lako zapamtiti, i još lakše provesti.
"Bilo bi idealno da barem jedan dan u tjednu dijete i roditelj provedu zajedno u šetnji u prirodi, bez mobitela. To zovemo 'Izazov 24 sata'", rekao je Goran Samardžić.
Jer svima nama, htjeli to priznati ili ne, s vremena na vrijeme treba malo digitalnog detoksa.
This browser does not support the video element.
IN magazin gledajte od ponedjeljka do petka u 17:30 na Novoj TV, a propuštene emisije pogledajte besplatno na novaplus.hr.
1/21 >>
Pogledaj i ovo
1/14 >>
Pogledaj i ovo