Đuro Utješanović preminuo je prije 18 godina, no njegovo bogato glumačko nasljeđe i danas živi, a uloge se prepričavaju.
Galerija
Đuro Utješanović bio je jedan od omiljenih domaćih glumaca, koji nas je svojim humorom nasmijavao desetljećima, a talentom plijenio pozornost u brojnim filmskim i kazališnim ulogama koje je bio ostvario.
Đuro nas je napustio 4. veljače 2006. godine, kada je preminuo u 73. godini, i to nakon duge i teške bolesti. No njegovo nasljeđe i danas živi, kao i uspomene na njega poput uloge Tetka iz Večernje škole Željka Pervana, o kojoj se i danas priča.
"Đuro je bio poseban, imao je izraženu osobnost iz nekoliko razloga, on je sam za sebe tvrdio da je partizansko dijete, po svemu drukčiji i posebniji. Đuro je bio zadužen za takozvane partizanske priče i on ih je uvijek izvlačio iz rukava iznova. I znam da je njegova najpopularnija izreka bila kad je bio desant na Drvar da kad su se Nijemci spustili padobranom i vidjeli partizanke s brkovima da su se okomito vratili natrag u avion", izjavio je njegov kolega Željko Zuhrić Zuhra kada je Đuro preminuo.
Pogledaji ovo
"Mi smo imali velike turneje sa Školom, mislim bez njega... On je popunio, on je cijeli ansambl u jednom čovjeku. Hvala mu na svemu. Stvarno, na svakom trenutku puno mu hvala", rekao je tada Željko Pervan.
Uloga u Večernjoj školi samo je mali dio onoga što je Đuro ostavio uza sebe. Zapažena glumačka ostvarenja ostvario je i na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje je bez prekida nastupao skoro tri desetljeća.
Đuro je rođen u Bosni i Hercegovini 1940. godine, a još kao dijete izgubio je oba roditelja. Otac Drago poginuo je 1943. godine u njemačkom napadu na partizansku podzemnu bolnicu, a majku Dragicu 1945. godine ubili su mu pljačkaši. Osnovnu školu završio je u Kikindi, a 1956. godine bio je poslan u Split, gdje je pohađao šumarsku školu zajedno s još jednim budućim velikim hrvatskim glumcem Ivicom Vidovićem.
Po završetku srednjoškolskog obrazovanja vratio se u Kikindu, odakle je, opet protiv svoje volje, poslan u Sarajevo na šumarski fakultet. Šumarski fakultet mu nikako nije bio po volji, i nakon dvije godine studija odlučio je pobjeći iz Sarajeva u Zagreb.
U Zagrebu je nešto kasnije upisao glumu, za koju je pokazivao zanimanje još od srednje škole. Poslije stjecanja diplome deset je godina radio u kazalištu Gavella, a potom je odlučio napustiti kazališne daske. Često je glumio u filmovima, i to najviše tada nepopularne uloge žandara i ustaša.
U "Večernjoj školi" Željka Pervana pokazao je veliki talent za improvizaciju, a zapažene uloge ostvario je u filmovima "Hajdučka vremena", "Vlakom prema jugu", "Krhotine" "Kad mrtvi zapjevaju", a kratku, ali zapaženu ulogu imao je i u Oscarom nagrađenom filmu "Ničija zemlja".
Popularnost je stekao i u zabavnoj emisiji "Jel' me netko tražio", a sa sinom Dragom često je nastupao u kazališnim predstavama diljem Hrvatske. Uz glumačke vode, okušao se i u politici, i to 2003. godine kad je bio prvi na izbornoj listi Socijalističke radničke partije u VI. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor.
1/15 >>
Pogledaji ovu galeriju
1/23 >>
Pogledaji ovu galeriju
