Na njima provodimo uistinu mnogo vremena, algoritmi prate našu aktivnost, a sadržaji koje konzumiramo itekako utječu na nas, priznali mi to ili ne. Australija je stoga objavila rat društvenim mrežama - do kraja godine planira uvesti zakon koji će mlađim tinejdžerima zabraniti njihovo korištenje. Kako su na to reagirali mladi Australci, a što kažu mladi Hrvati, ispitala je Sanja Jurković za In magazin.
Australija je rekla – ne može. Nema više društvenih mreža. Bar ne za one mlađe od 14 ili 16, još se vijeća, prema zakonu koji se planira uvesti do kraja godine. Evo što kažu mladi Australci:
''Na društvenim mrežama zapravo je ipak puno toga što me motivira da izađem vani i budem aktivna'', govori Laura Seton.
''Po mom mišljenju, mislim da ne bi bilo loše zabraniti određene videe, u smislu da ih ne mogu objavljivati mlađi od 16 godina'', dodala je Zoe Smith.
Jer nekima društvene mreže ipak donose više benefita nego štete.
Ankete pokazuju kako se čak 97% australskih tinejdžera koristi društvenim mrežama, u prosjeku na četiri platforme, pa je zbog toga gotovo dvije trećine njihovih roditelja izrazilo zabrinutost.
Ovaj je potez Australija zamislila kao pomoć roditeljima u izazovima s kojima se susreću.
''Uvijek je roditelj imao izazove, jel da? Samo što je to sad u različitom obliku i različitom paketu je to nekako upakirano, ali ono što je važno, bilo tada, bilo sada, a to je da mi kao roditelji moramo pogledati sebe.
Tko kupi te mobitele mladima? Tko ih fotografira kao male bebe i snima prve korake i dijeli s najbližima? Tko inzistira i prekine njihovu aktivnost dok želimo da se jave na video poziv baki i djedu? Dakle, mi smo ti koji nekako zadovoljavaju svoje potrebe upravo putem mobitela i društvenih mreža, ali kad se to tiče njih, svjesni smo štete i posljedica koje to može izazvati'', govori Maria Santini, magistra psihologije.
A mišljenja naših mladih snaga na kojima svijet ostaje mogla bi vas poprilično iznenaditi.
''Mislim da to nije loša ideja jer zbilja se neprimjerenih stvari može naći za mlađu djecu'', govori Sven.
''Ja sam definitivno za nekakvo ograničavanje toga, sad baš kompletna zabrana je dokazano da uvijek dovede samo do još većih ekstrema, dakle što se više zabranjuju, to djeca to više žele raditi, međutim neka ograničenja stvarno jesu potrebna jer ovo gdje vodi je stvarno, i mi sami osjećamo posljedice te opsesije, te nemogućnost izlaženja iz začaranih krugova, skrolanja i svega'', govori Lara.
''Umorna djeca budu od tolikog korištenja interneta, budem i ja sama nakon sat vremena na Tik Toku, stvarno mislim to ne vodi nigdje, koncentracija je sve kraća'', smatra Hana.
''Čak sam, primijetila na mlađim generacijama, od prevelikog izlaganja internetu, da znaju biti dosta agresivni, sami način komunikacija mislim da bi se mogao poboljšati da se smanji to korištenje društvenih mreža'', dodala je Iva.
Nemojte zaboraviti da je online svijet možda nov nama, no ne i generacijama koje za drugačiji svijet ni ne znaju.
''Umreženost ne znači biti i povezan, a to je ono što mladi danas brkaju. Nama je potreban ljudski kontakt, nama je potreban kontakt oči u oči. Ono što nam donosi uživo kontakt je sposobnost da se jednog dana nosimo s frustracijom. E, ali kako ćemo to naučiti u online svijetu? Teško'', zaključila je Maria Santini.
A kako tome doskočiti kao roditelj? Po onoj dobro poznatoj staroj i provjerenoj formuli – primjerom, a ne zabranama.