Domaći filmovi osvajaju nagrade i pohvale. No jesu li ekonomski isplativi?
Pogledaj i ovo
Posljednjih nekoliko godina hrvatski film bilježi uspjehe kao nikada u povijesti. Gotovo nema prestižnog festivala na kojem nemamo svog predstavnika, a domaći filmovi i redatelji vraćaju se puni hvale i nagrada u domovinu. Cannes, Berlin, Toronto i Montreal samo su neke od filmskih prijestolnica u kojima su naši filmovi osvojili glavne nagrade.
Ovjenčan prestižnom nagradom posljednji se u Hrvatsku vratio film Rajka Grlića "Ustav Republike Hrvatske" koji je na uglednom Montreal World Film Festivalu osvojio glavnu nagradu - Grand Prize of the America.
Ne zanemarujući činjenicu da je film kulturno dobro i jedan od najboljih hrvatskih ambasadora u svijetu odlučili smo istražiti koliko su domaći filmovi ekonomski isplativi.
"Filmovi ne moraju biti profitabilni ako imaju umjetničku vrijednost", napominje proslavljeni redatelj Dalibor Matanić čiji je film "Zvizdan" bio jedan od najgledanijih domaćih filmova u Hrvatskoj u protekloj godini. Matanić spominje i primjer Španjolske koja se u jednom periodu fokusirala na proizvodnju komercijalnih, kako kaže, "copy-paste" američkih blockbustera koji su neslavno završili jer se publika brzo zasitila takvog sadržaja.
S Matanićem se slaže i Zrinko Ogresta. "Tražiti u nacionalnom filmu da ima i taj ekonomski efekt apriori je potpuno sumanuto. Onda bismo mogli snimat samo filmove tipa Lepa Brena", naglašava redatelj filma "S one strane", inače hrvatskog predstavnika na ovogodišnjoj dodjeli Oscara.
Producent Ivan Maloča napominje da Hrvatska ima autorsku kinematografiju zbog koje ne možemo govoriti o profitu. "Domaći filmovi ne mogu vratiti sredstva od gledatelja i prihoda", jasan je Maloča.
Najveći uspjeh u domaćoj kinematografiji protekle godine ostvario je film Ivana Gorana Viteza "Narodni heroj Ljiljan Vidić" s gotovo 55 tisuća gledatelja, iza njega je Matanićev "Zvizdan" s nešto više od 43 tisuće, dok je na trećem mjestu s gotovo 14 tisuća gledatelja debitantski film Antonia Nuića "Život je truba".
"U film je uloženo više od 7 milijuna kuna, od čega je 4 milijuna i sto tisuća kuna uloženo od strane HAVC-a. Novac uložen u ovu cijelu priču nije se vratio kroz distribuciju", govori producent filma Boris T. Matić koji smatra da je vrlo teško naći profitabilan film ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi.
"Možda se može dogoditi negdje u Francuskoj ili Njemačkoj, zemljama koje imaju 50 milijuna stanovnika. Npr. jedna Njemačka snimi preko 100 filmova godišnje od kojih desetak završi u kinima. Od tih desetak filmova godišnje možda im se dogodi jedan film u deset godina koji napravi 500.000, milijun ili dva milijuna gledatelja koliko bi bilo potrebno da se uložen budžet zaokruži. O nekoj profitabilnosti od kinoulaznica kod nas nemoguće je govoriti", kaže Matić.
Na njega se nadovezuje i Hrvoje Hribar, predsjednik Hrvatskog audiovizualnog centra. "Nitko se nije obogatio od hrvatskog filma ni kao redatelj ni kao producent", govori Hribar i dodaje da je najprofitabilnija cjelina domaće kinematografije izvoz filmskih usluga.
No i u tom segmetnu vidi se deficit uloženih sredstava. "U protekle četiri godine ukupno smo izvezli 320 milijuna kuna odnosno uprihodili kao zajednica financirajući to s povratom od nekih 20%, nekih 60 milijuna", govori Hribar.
Ono što posebno ugrožava domaći film i čini ga ekonomski neisplativim je i najavljeno poskupljenje kino ulaznica, upozorava Danilo Šerbedžija, predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja.
"Ljudi to ne mogu pratiti. Smatram da se hrvatski film treba zaštititi, razumijem da pred zakonom svi trebamo biti jednaki no nešto se treba smisliti jer će ljudi još manje ići u kino. Karta je već i sad skupa, a dodatno poskupljenje sigurno ne ide na ruku domaćoj kinematografiji. Iznenađen sam tom odlukom", iskreno priznaje Šerbedžija.
Govoreći o profitabilnosti, Šerbedžija smatra da je domaći film itekako isplativ državi jer im se novac vraća kroz razne segmetne. "Svaki film zapošljava stotine ljudi, nije samo profit u konačnoj zaradi. Stvar je da od tog našeg filma žive naši ljudi. Stotine ljudi rade na tom projektu. U tom smislu je profitabilan", zaključuje Šerbedžija.
