Zarađuju po nekoliko tisuća eura za samo jedan vikend, a doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje im plaćamo mi - porezni obveznici. Svaki mjesec za doprinose gotovo 1400 poznatih glazbenika, glumaca i ostalih umjetnika izdvaja se iz državnog proračuna, neovisno o tome koliko su zaradili. Kako to da nema financijske revizije koja bi dovela do toga da svoje doprinose ipak plaćaju oni koji zarađuju daleko više od prosječnog Hrvata, istražila je naša Julija Bačić Barać za In magazin.
Da Mile Kekin zaradi čak 7000 eura za jednu subotnju večer, tvrdi Sandra Benčić, a doprinose mu plaćamo mi, porezni obveznici. Svaki mjesec za njega i ostale slobodne umjetnike država izdvaja:
''780 eura neto'', govori Krešimir Partl, državni tajnik.
A na godišnjoj razini 12 milijuna eura iz državnog proračuna ode na doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje slobodnih umjetnika. I to za njih 1388.
''Vjerojatno bi ih našli 1350 koji to zaslužuju, ako imate dva posto pogreške, u biti je to dobar sustav'', govori Partl.
Ne zvuči kao dobar sustav onaj u kojem oni koji zarađuju nekoliko tisuća eura za jedan vikend, dobiju još i plaćene doprinose, i to zato što nema revizije. Koliko god zarađivali, za doprinose se ne brinu.
''Ne postoji revizija financijih kriterija, ona je naime kao takva ukinuta pravilnikom iz 2015. godine'', dodaje Partl.
''Zašto je to napravljeno, zato što smo imali slučaj zaslužnih umjetnika koji su zbog veće zarade morali bit izbačeni, što nije baš lijepo izgledalo da iz zajednice budu izbačeni Pogorelić, Hauser ili pokojni Massimo'', objašnjava Nikša Bratoš.
''Znači, postoji cijeli jedan splet umjetnika kojima država ne plaća doprinose, a obavljaju samostalnu djelatnost. O njima se u biti zajednica umjetnika ne brine. Mi smo u novom zakonu postavili temelje da oni u biti zastupaju sve umjetnike i da se vode računa o svime'', govori Partl.
Jednom kad steknete status slobodnog umjetnika, nitko više ne provjerava koliko zarađujete. To se provjerava samo kad stječete status i nikad više. Postoje dvije vrste kriterija koje trebaju zadovoljiti glazbenici, glumci, plesači i ostali umjetnici, kako bi im se doprinosi plaćali iz državne blagajne.
''Jedno su brojčani kriteriji koje se odnose na umjetničko djelovanje, a jedno financijski, ali oni se gledaju samo pri prvom upisu. Taj maskimalni cenzus je oko 20 tisuća eura prosječno kroz tri godine, s tim da smo mi htjele uvesti i minimalni cenzus jer je bilo puno umjetnika koji su prijavili prihod od 0 eura'', govori Partl.
A tko je sve na listi? Članovi grupe Dalmatino, Vanna, Gobac, Ana Rucner, sestre Husar, Tomislav Bralić, brojni poznati glumci - samo su neka od imena kojima država plaća doprinose, a priča o ovoj beneficiji naših umjetnika krenula je od Mile Kekina.
''Pravo da mu država plaća doprinose apsolutno postoji. Po kojem kriteriju? Po umjetničkom. Da li je on autor velikog broja tekstova, je, koncerti, on zadovoljava umjetnički kriterij'', objašnjava Partl.
U ovakvom sustavu mirovine samostalnim umjetnicima ipak nisu za pohvaliti se.
''Da, umjetnička mirovina na koncu je zaista relativno mala, a nemamo mogućnost doplate kroz taj sustav pa da mirovina bude veća u slučaju. Ja sam umirovljenik od nedavno i kao umjetnik imam nekih 500 eura mirovine. To nije baš neka mirovina naročita. U mojom slučaju nema veze, ali bilo je zaista zaslužnih umjetnika za Republiku Hrvatsku koji su otišli s tako mizernom mirovinom'', govori Bratoš.
Iz Ministarstva kulture kažu - da bi se Pravilnik promijenio, trebaju suglasnost udruga, a dok se ne donesu i novi zakon i novi pravilnik, plaćat ćemo mirovinsko i zdravstveno onima koji zarađuju mnogo više od prosječnog Hrvata koji dobar dio mjeseca radi za te iste doprinose.
IN magazin gledajte od ponedjeljka do petka u 17:30 na Novoj TV, a propuštene emisije pogledajte besplatno na novaplus.hr.
na instagramu
