Nagrađivani redatelj i scenarist Srđan Dragojević je za DNEVNIK.HR ispričao sve o svojem novom filmu "Nebesa" koji stiže u hrvatska kina 23. prosinca.
Pred nadolazeće blagdane u hrvatska kina dolaze "Nebesa", novi film Srđana Dragojevića, redatelja hitova "Parada", "Mi nismo anđeli", "Rane" i "Lepa sela lepo gore".
Glavne uloge igraju Goran Navojec i Ksenija Marinković, a u filmu glume i Srđan Žika Todorović, Bojan Navojec, Miloš Samolov, Nataša Marković, Radoslav Milenković, Dejan Aćimović i drugi. Producenti filma su Biljana Prvanović i Srđan Dragojević, a '"Nebesa" su prvi film rađen u koprodukciji svih zemalja bivše Jugoslavije. Hrvatski koproducent filma je Studio Dim, a koproducentica nedavno preminula Darija Kulenović Gudan.
Ova neobična filmska alegorija s elementima crne komedije donosi nekonvencionalni pogled na tranzicijsko razdoblje u postkomunističkoj zemlji, tretirajući ovu eru kao turbulentni prelazak iz poganskog svijeta u kršćansku eru, a evo kako svoj novi film opisuje njegov redatelj i scenarist Srđan Dragojević.
"Ja ga nazivam 'kršćanskom alegorijom'. Moja sestra, redovnica, sklona je nazvati ga 'kršćanskom komedijom'. No, ja mislim da ovo nije komedija. Ne volim iznevjeriti očekivanja gledatelja koji od mene očekuju komedije. Ovaj film ima dosta duhovitih elemenata, humora i satire, ali je nešto ozbiljniji i kompleksniji no mnogi prijašnji. Izvinjavam se, nisam baš od onih autora koji mogu olako pričati o 'porukama'. Mislim da su one brojne, ali bih volio da gledatelji film razumiju na svoj način. Pogotovo zbog toga što je ovo moj možda najosobniji film. Tiče se vjere, kršćanstva, moralnih vrijednosti, a to su pitanja stara koliko i ljudski rod" , rekao je Dragojević za DNEVNIK.HR.
Film je svjetsku premijeru imao na Filmskom festivalu u Locarnu gdje je osvojio prvu nagradu žirija mladih, nakon čega je predstavljen na još nekoliko festivala, a Dragojević je zadovoljan reakcijama publike.
"Na dosadašnjih pet-šest festivala na kojima je film bio, nakon svjetske premijere u Locarnu, reakcije publike su jako interesantne. Putujem već desetljećima sa svojim filmovima po festivalima širom svijeta, uvijek nakon filma autor ima razgovor s publikom. Čini mi se da su ti razgovori ovoga puta mnogo duži i sadržajniji. Na primjer, u Odessi, proteklo je vrijeme za razgovor pa sam se s publikom preselio ispred kina i nastavio razgovarati. To mi se događalo samo s 'Lepim selima', ranije. Upravo sam sada u Njemačkoj, imam premijere u osam gradova Njemačke i na tri dosada održane, zaista su ti razgovori bili sadržajni i provokativni. Naizgled, pitanje vjere suvremenog čovjeka sve manje zanima, no ipak, u vrijeme koje se dramatično mijenja pred našim očima, u poretku koji je postao veliki izazov s aspekta poštovanja ljudskih prava, ova pitanja ponovo djeluju od suštinskog značaja", kaže redatelj i scenarist.
Zadovoljan je i glumačkom ekipom s kojom je surađivao.
"Jedan od zadataka redatelja je i da na setu napravi kreativnu atmosferu, da dopusti glumcima da ispolje vlastite vizije i viđenja. No, često dođe i do ispoljavanja određene glumačke sujete, želje da se uloga pravi i mimo glavnih smjernica filma. Mogu reći da sada to nije bio slučaj. Svi glumci s kojima sam radio su zaista divni ne samo kao glumci već i kao ljudska bića, potpuno lišeni bilo kakve, pa i najmanje sujete. Nekako su svi radili samo u korist filma, nekada i ne razumijevajući potpuno čemu pojedine scene služe i kakvo im je mjesto u 'široj slici'. Ovaj film je poput nekog mozaika, kaleidoskopa, on prati karaktere kroz tri desetljeća. Pritom, svaka priča ima osjetni odmak u žanru i načinu pripovijedanja pa je i tome trebalo prilagoditi glumu. U svakom slučaju, za sve nas je stvaranje ovog filma bio jako izazovan eksperiment", priznaje Dragojević.
Zanimalo nas je i kako bira s kim će raditi i postoje li možda neki glumci s kojima nikad više ne želi surađivati.
"Nisam imao takvih slučajeva da naiđem na nerazumijevanje od strane glumca. Dobro, par puta se to događalo, to nije rijetkost no srećom kod mene, je. Ovo je težak posao, sa svim suradnicima morate biti donekle kompatibilni i na osobnom planu. U tome sam zaista uvijek imao dosta sreće, pa s mnogim i glumcima i autorima radim godinama. No, dok pišem, nemam konkretne glumce u planu, to je i dosta ograničavajuće, a ovaj posao je i takav da ne znate točno kada ćete, ovisni o raznim financijama i fondovima, biti u mogućnosti početi snimanje. Dogodi se i da glumci s kojima želite raditi nisu slobodni, imaju već unaprijed zakazane i filmove i serije. Pogotovo je to izazov danas u vrijeme masovnog snimanja serija kada je zaista puno glumaca zauzeto većim dijelom godine. A morate znati da je film postao, na neki način, financijski inferioran u odnosu na serije, tu je mnogo i manje novca za honorare pa nikada i ne zamjerim kada glumac odbije ulogu na filmu želeći snimati seriju više mjeseci", govori Srđan.
Iako je do sada ostvari brojne filmske uspjehe, to mu nije glavna motivacija u radu.
"Nikada ja ne pravim film s idejom da ima puno gledatelja ili da osvaja nagrade. Ako se to dogodi, naravno, ponosan sam. No, nije mi to nikada na umu. Imam neke priče koje želim ispričati, nadam se da će me neki od filmova nadživjeti. Nekada trenutan broj gledatelja u kinima ne znači ništa u smislu dugovječnosti nekog filma. Tu je jedini presuditelj - vrijeme. Da, imao sam nekoliko jako kinematografski uspješnih filmova, ali neke i s veoma malim brojem gledatelja. Ja ipak ne doživljavam film kao biznis, znate, naš Filmski centar, kada prođemo na natječaju, daje dosta malo novca kao start filma, 15-20 posto od budžeta. Ogroman postotak novca se mora naći na regionalnim i europskim fondovima. Dogodi se često da moja producentica Biljana Prvanović i ja ne dobijemo na kraju čitav honorar za nekoliko godina rada. Jednostavno, nema odakle, i autor i producent moraju uložiti svoje honorare u samo snimanje i nadati se, eventualno, nekoj prodaji filma u inozemstvu. Ali sada, u pandemiji, rekao bih da je to pitanje suvišno", smatra.
A baš jedan od filmova koji je prošao "ispod radara" mu je i među najdražima koji je napravio.
"Teško je to reći, ali možda mi je najdraži 'Atomski zdesna'. Nije bio mnogo uspješan, prošao je dosta neopaženo, a zapravo je, po meni, veoma točno režiran i glumačka ostvarenja su sjajna. Ali, kao što rekoh, filmovi imaju različite sudbine, pa i za ovaj očekujem da s godinama postane možda više prihvaćen. Inače, ja vjerujem da poslije izvjesnog broja godina gledatelji imaju pravo i besplatno vidjeti moje filmove pa svima dam link naše produkcijske kuće deliriumfilms.rs i tamo imate Vimeo linkove mnogih mojih starih filmova. S obzirom na to da su svi ti filmovi nastali i dijelom uz pomoć države i javnih fondova, mislim da je to fer da u nekom trenutku postanu i javno dobro", kaže Dragojević koji već ima planove za nove projekte.
"Laguna je izdala knjigu mojih scenarija 'Pre nego što crvima kažem zdravo' gdje su tri moja scenarija. 'Nebesa' su tamo, pored 'Bilo jednom na istoku' i 'Skartova'. Jedan je politički triler, melodrama, a drugi uvrnuta komedija, mjuzikl koja bi trebala s 'Lepim selima' i 'Ranama' zatvoriti moje viđenje 90-tih i s njima čini neku vrstu triptiha. Nedavno sam završio scenarij po knjizi priča naše divne i talentirane spisateljice, jedne od najboljih u regiji, Lane Bastašić, 'Mliječni zubi'. To je film o traumama i izazovima odrastanja, film o djeci i za djecu, kroz šest priča koje su veoma različitih žanrova. Nekako simbolično, volio bih da taj film režiram zajedno sa svojim sinom Matijom, koji se već iskazao kao talentiran pisac i koscenarist dosta uspješne serije 'Kljun' koju smo mi producirali", pohvalio se.
Osim pisanjem scenarija i režiranja, Dragojević je objavljivao poeziju i prozu u svim književnim časopisima SFRJ. Objavio tri knjige poezije, a za "Knjigu akcione poezije" dobitnik prestižne nagrade "Branko Radičević" 1986. godine.
"Pisao sam poeziju nekada davno, a sada sam posebno ponosan na tri desetljeća knjiga koje su izašle u posljednjih nekoliko godina 'Krilata deca', 'Kakagrad' i 'Kakakralj'. Sve su tiskane u više izdanja i mogu se naći u čitavoj regiji. U životu me je zanimalo više stvari, možda više no što jedan jedini život može podnijeti i ostvariti. U film sam ušao sasvim slučajno, upisao sam filmsku akademiju iz oklade, trudeći se da dokažem nekim prijateljima koji su već bili studenti FDU da nisu baš nešto izuzetni samo zato što studiraju taj, nekada, dosta prestižan fakultet. Kada su me primili i kada sam dobio tu okladu, bilo mi je jednostavno žao da ne nastavim studij. Film me je i ranije zanimao, ali samo na nivou filmofilstva. Ostao sam ljubitelj i dalje samo, eto, pokušam s vremena na vrijeme i stvoriti poneki film", ispričao nam je.
Srđan je, uz Filmsku i TV režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, diplomirao i Kliničku psihologiju na Filozofskom fakultetu, no kaže da mu u poslu kojim se radi puno više od diplome znači nešto drugo.
"Usprkos tako nekom stereotipu da je taj fakultet važan za dramsko stvaralaštvo, ne pomaže nikako konkretno. Mnogo više mi pomaže to što sam i pasionirani čitatelj, zanima me i suvremena umjetnost, povijest, arhitektura, urbanizam. Za ovaj naš posao nije loše kada čovjek ima širok spektar interesa i kada ga sve zanima", smatra Dragojević.
Dotaknuli smo se i teme pandemije koronavirusa koja mu je dosta pomrsila planove i otežala rad.
"Prvo je završeni film čekao u 'korona bunkeru' preko godinu i pol dana, pa sada distribucija tijekom korone, nije lako. Neke premijere ovdje su morale biti otkazane, recimo, 'Lajpcig' je morao otpasti jer je uveden totalni lockdown, u regiji, u Sloveniji, mjere su tako stroge da je pitanje vrijedi li prikazivati film u kinima. I u ostalim zemljama regije ne ide to lako, 'Nebesa' su ipak film za ljude srednjih godina, i to je, uostalom moja publika, a ljudi tih godina danas slabo idu u kino, a u uvjetima pandemije, gotovo nikako. No, filmovi ipak nađu put do gledatelja, u to sam uvjeren. Mislim da su 'Nebesa' takav film", optimističan je redatelj.
Od nadolazeće godine, priznaje, nema neka velika očekivanja, osim da ne bi trebala biti turbulentna.
" Polako ćemo 'pakirati' novi film 'Bilo jednom na istoku', konkurirat ćemo na fondove u regiji, ali to je proces od godinu i pol dana do dijve. Tako da će to vjerojatno biti dosta mirna godina, s dosta odlazaka na festivale s 'Nebesima' i eventualno sa stvaranjem nove sezone 'Kljuna' koji je bio dosta uspješan i osvojio nagradu publike na festivalu TV serija u Cannesu. Obećao sam da ću režirati dvije od deset epizoda i pomagati malo oko nastanka scenarija, koliko mi mladi pisci budu dopuštali i koliko im to odgovara. Nadam se da će možda biti šanse za seriju 'Crveni' koju sam ja napisao po motivima romana Marka Vidojkovića 'E baš vam hvala', ali je to dosta ambiciozna stvar, science-fiction u podžanru multiverzuma i paralelnih stvarnosti pa će to biti moguće samo u koproukciji između televizija regije. Koliko je sadašnji trenutak dobar za to, van moje je moći shvaćanja i utjecaja", kaže Dragojević.
I dok je, kada se priča o filmovima, izrazito rječit, o privatnom životu ne voli govoriti i za to ima opravdane razloge, no ipak je nešto poželio podijeliti.
"Ne volim unositi svoj privatni život u javnu sferu. Ne voli to ni moja supruga, ne vole ni moja djeca. Ali, može nešto - naša biglica Beta je dobila pet jako lijepih psića, četiri dječaka i djevojčicu. Sada su s nama, ali ćemo ih uskoro pokloniti nekim dragim ljudima i uveseliti ih za novogodišnje i božićne praznike", pohvalio se Dragojević.
Uz gostovanje glumaca i redatelja, "Nebesa" će imati svečane premijere u Zagrebu i Rijeci 20. i 21. prosinca, a na repertoarima hrvatskih kina redovno igraju od 23. prosinca 2021.
na instagramu
