Nastup lelekica na Eurosongu krije priču koja je mnoge duboko dirnula
Piše E. G.,
Danas @ 21:22
Celebrity
LELEK
Profimedia
Hrvatske predstavnice Lelek oduševile su u prvom polufinalu Eurosonga snažnim i mističnim nastupom pjesme "Andromeda", spojivši etnotradiciju i moderni zvuk u jednoj od svojih najdojmljivijih izvedbi.
Hrvatske predstavnice Lelek imale su jednu od svojih najsnažnijih izvedbi pjesme "Andromeda". Pun mističnih simbola, peteročlani sastav probudio je duhove prošlosti i izazvao snažne reakcije publike.
LELEK je hrvatski etno-pop glazbeni sastav, osnovan u rujnu 2024. godine, čija je glazba spoj bogatstva hrvatske tradicijske glazbe s modernim pop-zvukom — pri čemu nastoje očuvati i reinterpretirati slavensku kulturnu baštinu kroz suvremene aranžmane i višeglasno pjevanje.
Skupinu čini pet talentiranih vokalistica: Inka Večerina Perušić, Judita Štorga, Marina Ramljak, Korina Olivia Rogić i Lara Brtan.
Ukupno {{TotalVotes}}
Greška prilikom glasanja. Pokušajte ponovno kasnije. {{error}}
Ove mlade glazbenice prate snažni vizualni i vokalni identitet baziran na tradicijskim motivima, ali uz modernu produkciju i pop-strukturu.
Lelek i Miro Cabraja
Foto: Josip Moler/Cropix
Lelek - 3
Foto: Neva Zganec/Pixsell
Nakon što su lani osvojile četvrto mjesto s "The Soul of my Soul", na ovogodišnjoj Dori predstavile su se s pjesmom "Andromeda" – snažnom i emotivnom kompozicijom koja spaja etnoelemente i suvremene glazbene teksture.
"Pjesma govori o katoličkim ženama iz Bosne i Hercegovine, odnosno primarno iz tog dijela za vrijeme Osmanskog carstva, koje su se morale tetovirati i stavljati znakove na sebe kako bi se zaštitile od ropstva i od braka i da ih se ne bi kralo, ubijalo. To je zapravo bilo i više nego sama tetovaža, to je bio cijeli obred koji su bake imale, prenosile svojoj djeci i unucima", objasnila je jedna od članica Korina za IN magazin.
LELEK - 3
Foto: Neva Zganec/PIXSELL
Lelek
Foto: Neva Zganec/Pixsell
U tim teškim povijesnim vremenima, suočene s prijetnjom otmice u roblje, prisilnim brakovima i nasiljem, mnoge su se žene odlučile na poseban čin – tetoviranje križa na svoje tijelo kao simbol zaštite, vjere i osobnog identiteta. To nije bio tek kozmetički potez, već ritual s dubokim značenjem i obrednom težinom, koji su majke i bake prenosile svojoj djeci i unucima.