Od utorka 13. siječnja 2015. s početkom u 19,30 sati Opera HNK-a u Zagrebu opet izvodi slavnu operu Petra Iljiča Čajkovskoga Evgenij Onjegin pod ravnanjem Nikše Bareze i u režiji Michała Znanieckija koji je i kostimograf predstave. Scenograf je Luigi Scoglio, koreografkinja Diana Theocharidis, a oblikovatelj svjetla Bogumił Palewitcz. Naredne izvedbe su 14 i 24. siječnja te 2. i 24. veljače.
Kao većina ruskih skladatelja iz razdoblja romantizma i najveći među njima Čajkovski u nekoliko se scenskih djela naslonio na poznatog ruskog romantičara Aleksandra Sergejeviča Puškina. Prema njegovu romanu u stihovima Jevgenij Onjegin nastalo je jedno od najljepših ostvarenja romantičarskog opernog stvaralaštva, a samo rijetke opere imaju tako savršeno sljubljene dvije najvažnije komponente, glazbu i tekst. Puškinov izniman književni predložak Čajkovski je glazbeno oblikovao na gotovo idealan način, udahnuvši mu neke posve specifične komponente, koje ovu, prema mnogima najljepšu slavensku operu čine vrlo zahtjevnom za izvođenje. U njoj je Čajkovski napokon postigao potpuno ostvarenje svojih davnih težnji izgradnje glazbenoscenskog djela. Pokretač radnje opere lirska su čuvstva koja proživljavaju njegovi likovi pretvarajući Onjegina u pravu intimnu psihološku dramu. S Onjeginom operno je stvaralaštvo krenulo drugim putem i upravo je ono bilo jedna od prvih opernih realizacija velikoga ruskog kazališnog znalca Konstantina Stanislavskog.
Pogledaj i ovo
Opera Mimi u HNK - suradnja Zagreba i Pariza
Opera u prvi plan stavlja duboko proživljenu dramu protagonista, pretpostavljajući je vanjskim događajima, odustajući time od klišea samo jednog dramskog vrhunca, jer prvi je čin drama Tatjane, drugi drama Lenskog, a treći drama Onjegina. Svaki čin zasebna je cjelina, a sva tri čvrsto su povezana u jednu jedinstvenu. Čajkovski je djelo podnaslovio lirski prizori i njime stvorio prototip psihološke opere, u kojoj glazba ne opisuje nego produbljuje prikazana zbivanja. Iako je djelo naslovljeno prema mladome, blaziranom bogatašu Evgeniju Onjeginu, glavni je lik sanjarska djevojka Tatjana, koja se živeći duboko u ruskoj provinciji 19. stoljeća, prepušta maštarijama, idealizirajući slučajnog znanca Onjegina, nedostojna njezine iskrene ljubavi. Osim Tatjane, autorova najdražeg lika, s osobitim je simpatijama opisao i pjesnika Lenskog, Onjeginova prijatelja, koji strada u dvoboju od njegove ruke zbog hira.
U spletu osobnih tragedija likova moguće je prepoznati karakterističnu autorovu misao o nemoći čovjeka u postizanju sreće za kojom po prirodi svoje naravi žudi. Predsmrtna arija Lenskoga kao i glasoviti noćni prizor u kojemu Tatjana piše ljubavno pismo Onjeginu, ubrajaju se u najljepše ulomke slavenske operne literature.
Predstava je nastala u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca u Rijeci.
U predstavi nastupaju Željka Martić (Larina), u ulozi Tatjane Valentina Fijačko (13.1.) i Adela Golac Rilović (14. i 24.1. i 2.2..), u ulozi Olge Jelena Kordić (13.1. i 2.2.) i Martina Menegoni (14. i 24.1), a u ulozi Filipjevne Neda Martić. U naslovnoj ulozi Onjegina nastupat će Ljubomir Puškarić (13. i 24.1, 2.2.) i Robert Kolar (14.1.), Lenskog Domagoj Dorotić (13. i 14.1) i Stjepan Franetović (24.1. i 2.2..), Gremina Luciano Batinić (24.1. i 2.2.) i Ivica Čikeš (13. i 14.1), Triqueta Ladislav Vrgoč (13. i 24.1.) i Mario Bokun (14.1. i 2.2), Zareckija Robert Palić (13. i 24.1.) i Alen Ruško (14.1. i 2.2.).
DNEVNIK.hr SHOWBUZZ pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
na instagramu
