HAVC je film sufinancirao s Dancima. Nakon premijere, izazvao je brojne kontroverze.
U dansko-hrvatskoj koprodukciji nastao je dokumentarni film '15 minuta - Masakr u Dvoru', koji je nakon premijere na Sarajevskom filmskom festivalu, izazvao brojne kontroverze. Film je prikazan na RTS-u, a kada je to vidio branitelj Ivica Pandža, podnio je kaznenu prijavu protiv HAVC-a, smatrajući da je paradoksalno da Hrvatska sufinancira film u kojem su Hrvati prikazani kao agresori. Smatra da su autori iskrivili činjenice. Nakon svega, film je vraćen na doradu. Iz HAVC-a tvrde da prikazana verzija nije i konačna verzija filma.
'Hrvatsko audiovizalno vijeće utvrdilo je neispunjenje ugovorom preuzetih obaveza na strani Nukleus film d.o.o. te je trenutno film u postupku uslađenja s ranije odobrenim scenarijem, kao i onih vezanih uz financijski izvještaj. Nakon provođenja propisanih radnji ispred HAVC-a i Danskog filmskog instituta, a u suradnji s Veleposlanstvom Danske u Republici Hrvatskoj, film će u svom konačnom obliku biti odobren za javno prikazivanje u Republici Hrvatskoj te će biti organizirana rasprava oko svih zainteresiranih strana, a sve vezano za ovaj slučaju', javljaju iz HAVC-a.
O cijelom slučaju oglasio se i ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar.
'Razumijem ljutnju Ivice Pandže, nakon što je pogledao film. Moj bijes je bio sličan. Mile Novaković koji se pojavio u filmu nije nigdje spominjan u odobrenom scenariju, a karizmatični sporedni lik (glavni likovi su ustrašeni danski major i muževni danski istražitelj) bio je srpski tužitelj za ratne zločine, osoba koja je zajedno s Mladenom Bajićem dovršila tzv. "nekonkluzivnu" istragu koja je ustanovila da je - počinitelj masakra nepoznat.
Taj lik je ispario iz gotovog filma, a osvanuo je, neočekivano - Mile Novaković. I to u nadrealnoj sceni u kojoj citira Shakespearea s dražesnom unukom u blizini, i pri tom značajno - laže. Iz navedenih razloga, kao i zbog drugih prekršaja procedure, nadležna tijela su odbila odobriti ovaj film te provode mjere koje propuste imaju sanirati, odnosno kazniti.
Pod nadležnim tijelom mislim na Hrvatsko audiovizualno vijeće i službe HAVC-a. Je li Državno odvjetništvo arbitar za ovakvu situaciju, kao što misli gospodin Pandža, stvar je pukovnikove prosudbe i prosudbe spomenutog tijela. Ova situacija se očito koristi kao povod ideji da kinematografiji treba politički diktat koji bi u korijenu spriječio da nastaju potencijalno rizični projekti, kao što je ovaj.
Točno je da bi snažna državna ruka ovdje bila učinkovita, ali da li bi stvorila procvat kinematografije i gospodarski učinak razvoja industrije koji je stvorila stručna uprava, razumnim razvojem kroz dugi niz godina? Odgovor znamo. U razdoblju političke uprave kinematografija je nazadovala. Umjesto Star Warsa i Nagrada u Cannesu imali smo hrenovke na pulskim karminama i servisirali mađarske reklame za inkontinenciju, a Hrvatska je bila predmet međunarodne sprdnje'.
na instagramu
