“U Hrvatskoj je 2022. godine hrvatska industrija videoigara imala oko 60 milijuna eura prihoda, što je mnogo veći prihod od filmske industrije”, govori Mia Pećina Drašković, najavljujući konferenciju Blender: Film & Games.
KINOFILM – hrvatski filmski web magazin donosi vam ovu priču
Hrvatska filmska i industrija videoigara susrest će se na konferenciji Blender: Film & Games, koja će biti održana 4. listopada 2024. u Zagrebu na Sveučilištu Algebra. Konferencije organiziraju Games Croatia i Zagrebački filmski ured, na čijem se čelu nalazi Mia Pećina Drašković.
Ova jedinstvena konferencija okupit će stručnjake, profesionalce i entuzijaste iz oba sektora kako bi razgovarali o najnovijim trendovima, tehnologijama i mogućnostima suradnje između ovih dviju industrija koje su u stalnom razvoju. Kakvo je stanje u obje industrije te što donosi Blender, u razgovoru za Kinofilm otkriva Mia Pećina Drašković, piše Kinofilm.
Zašto su se PROFilm Days udružili s gaming industrijom?
Mia Pećina Drašković: Partnerstvo između PROFilm Days konferencije i industrije videoigara strateški je potez koji odražava sve veće preklapanje između ova dva velika sektora. Ova je suradnja usklađena sa širim fokusom na razvoj novih tehnologija, što je čini relevantnim ne samo za filmaše, već i za programere igara i kreatore sadržaja. PROFilm Days konferencija je na svom izdanju 2023. istakla ovu fuziju uključivanjem stručnjaka iz industrije video igara u panele, uz tradicionalne filmske panele i rasprave.
Jedan od ključnih čimbenika koji pokreće ovo partnerstvo zajednički je ekonomski i promotivni potencijal koji obje industrije nude, posebno u područjima kao što su vizualni efekti, narativni dizajn i virtualna proizvodnja. Upravo iz tog razloga je ova suradnja korisna za obje strane, jer programeri igara sve više usvajaju kinematografske tehnike, dok filmaši istražuju metode interaktivnog pripovijedanja koje su izvorne igrama. Nadalje, prošireni opseg konferencije naglašava veću promjenu unutar audiovizualne industrije, gdje se video igre sada smatraju velikim dijelom zabavnog ekosustava, sa značajnim rastom tržišta.
Hrvatski audiovizualni centar, svjestan ovog rastućeg trenda, pokrenuo je projekt Games Croatia za promociju i razvoj hrvatske industrije videoigara na nacionalnoj i svjetskoj razini. Ova inicijativa okuplja ključne dionike hrvatske industrije videoigara koji su i glavni partner Zagrebačkom filmskom uredu u kreiranju konferencije Blender: Film & Games.
Koji su najveći problemi s kojima se u Hrvatskoj susreću filmska i gaming industrija? Jesu li to isti problemi?
Mia Pećina Drašković: Filmska i gaming industrija u Hrvatskoj suočavaju se s nekoliko ključnih problema, od kojih su neki zajednički, dok su drugi specifični za svaku industriju.
Jedan od glavnih problema s kojim se obje industrije suočavaju je nedostatno financiranje. Filmska industrija se već dugo bori s ograničenim budžetima i ovisnošću o državnim potporama.
U industriju videoigara su tek posljednjih godina institucije počele značajnije ulagati, poput Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) koji od 2021. direktno ulaže u razvoj i proizvodnju videoigara. Privatni investitori su tek nedavno počeli značajnije ulagati u domaću industriju videoigara, poput videoigre ReSetna koja je skoro u potpunosti sufinancirana od strane hrvatskih privatnih investitora, dok su prethodno domaći proizvođači videoigara ovisili o stranim investicijama.
Nadalje, Hrvatska ima malo tržište za oba sektora, što znači da mnogi projekti nemaju dovoljno publike unutar zemlje. Filmaši često moraju ciljati međunarodna tržišta kako bi ostvarili profit, što zahtijeva dodatne resurse za distribuciju i promociju.
Industrija videoigara također pati zbog ograničenog domaćeg tržišta, gdje većina igrača preferira strane igre, a lokalne igre ne dobivaju dovoljno medijskog prostora ili promocije. Hrvatske videoigre većinom se igraju izvan Hrvatske.
Obje industrije suočavaju se s problemom nedostatka kvalificiranih kadrova. Iako Hrvatska ima odlične obrazovne institucije koje generiraju talentirane filmaše i programere, mnogi od njih odlaze u inozemstvo zbog boljih prilika. To dovodi do “odljeva mozgova”, a domaći projekti teško nalaze dovoljno kvalitetnih stručnjaka za specijalizirane poslove, poput vizualnih efekata, dizajna zvuka, programiranja igara, pa čak i stolara i električara.
Proces dobivanja dozvola za snimanje filmova ili razvoj projekata u Hrvatskoj često je vrlo složen i dalje ponekad spor. Filmski producenti ističu birokraciju kao jednu od većih prepreka, iako Zagreb Film Office u Zagrebu u mnogočemu olakšava dio tih procesa, administrativne prepreke i dalje usporavaju projekte.
Također, industrija videoigara se još bori za jasnije definiran regulatorni okvir koji bi olakšao mnoge detalje u, npr. osnivanju start-upova ili dobivanju određenih potpora. Jedan od tekućih izazova je i činjenica da još nije ratificiran ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, a to tržište nam je jedno od najvećih tržišta za izvoz.
Dok je filmska industrija u Hrvatskoj u posljednjim godinama napredovala i osvajamo mnogobrojne nagrade diljem svijeta za naše filmove, uz posebno uspješan program ‘Filming in Croatia’ (HAVC) za inozemne produkcije koje snimaju u Hrvatskoj, i dalje postoji manjak suvremenih filmskih studija i tehnološke opreme potrebne za visoko kvalitetnu produkciju. Također, proizvođačima videoigara, koji se bave razvojem 3D videoigara, bi također mnogostruko pomogli suvremeni studiji s najnovijom tehnološkom opremom.
PROČITAJTE VIŠE NA KINOFILMU:
‘Girl You Know It’s True’ je fascinantna priča koju smo trebali čuti
Daniel Day-Lewis se vraća glumi – u filmu svojega sina
‘Surviving Dean’: Biografski film o tajnoj gay vezi Jamesa Deana
U svijetu je gaming industrija već neko vrijeme dominantnija od filmske – mislite li da će tako uskoro biti i u Hrvatskoj?
Mia Pećina Drašković: Kada se uspoređuju ove dvije industrije po prihodima na svjetskoj razini, industrija videoigara se bliži 200 milijardi eura prihoda, što je više nego filmska, televizijska i glazbena industrija zajedno. U Hrvatskoj je 2022. godine hrvatska industrija videoigara imala oko 60 milijuna eura prihoda, što je svakako i kod nas mnogo više nego filmska.
Međutim, filmska industrija u Hrvatskoj ima vrlo dugu i svjetski priznatu tradiciju, dok je industrija videoigara relativno mlad sektor s velikim potencijalom za dodatni rast. Ono što će svakako dodatno pomoći industriji videoigara je jasniji pravni okvir i značajnija podrška akademske zajednice, u vidu pokretanja novih smjerova i dodatnih kolegija koji su vezani uz razvoj i proizvodnju videoigara.
Mnogi mladi developeri u zemlji sve se više okreću razvoju videoigara zbog niskih početnih troškova u usporedbi s filmskom produkcijom, kao i mogućnosti rada na globalnim projektima. Uz razvoj tehnologije i porast nezavisnih studija, moguće je da će sve više mladih talenata u Hrvatskoj birati industriju videoigara kao karijeru.
Što posjetitelji mogu očekivati od ovogodišnje konferencije i što je Dan AV karijera, pročitajte na Kinofilmu, web magazinu koji donosi najzanimljivije vijesti iz svijeta filma.
