Drinčanski luster iz Drenja Brdovečkog, Puranjski sajam koji se nekad odvijao ispred katedrale ili gatanje ljubavi za svetu Luciju. Sve su to možda od mnogih zaboravljene tradicije, no danas svejedno žive, zahvaljujući šačici entuzijasta koji ih prenose na mlađe naraštaje. Vodimo vas kroz najljepše i najstarije blagdanske priče hrvatskog kraja.
Galerija
Dok njima prolaze tramvaji, užurbani prolaznici ili zaljubljeni parovi, zagrebačke ulice ljubomorno čuvaju svoje povijesne tajne. Davnih dana, u našoj metropoli predbožićna su događanja bila su nešto drugačija od današnjih. Jedan od njih bio je Puranjski sajam koji se odvijao ispred same katedrale.
"Zagrebačke gospođe bi došle na taj sajam, izabrale dvije žive purice i stavile ih na mjesto na balkonu rezervirano za njih", ispričala je Iva Silla.
Sirote purice pješice bi dolazile iz Zagorja, preko planine Medvednice, a na kraju bi zauzele glavno mjesto na božićnom stolu, na kojem je obvezna bila perad.
"Ali za Novu godinu nemojte to ni slučajno isprobavati jer za Novu godinu je bolje jesti odojka koji uvijek ruje prema naprijed, dok purice bacaju zemlju unatrag i jure u krug po dvorištu, a ne želite da vam sljedeća godina bude kao sumanuta kokoš", objasnila je Iva.
U Bilogorskom kraju danas su rijetke, no prošećete li adventom u Bjelovaru možda zateknete repliku tradicionalne kuće ovog podneblja, koja čuva zanimljivu božićnu priču.
"Ova kuća ima trijem, mi kažemo u Bilogori ovo je ganjak ispred naše kuće. Na ulazu dočekuje vijenac ispleten od slame. On se plete kad je žetva na selu i onda navrjednija gazdarica, koja radi prilikom žetve, isplete taj vijenac i daruje ga domaćici kuće kao znak da je žetva gotova i on se čuva do vremena Božića, vremena došašća", ispričao je Slaven Klobučar iz Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar.
Od posta u kojem su sudjelovale i životinje, do slavlja posebnog svetka Tucnjaka ili Tucilovog, ovaj dio Lijepe naše njeguje još jednu neobičnu tradiciju.
"Djevojke bi od Svete Lucije gatale za koga će se udati, napisale bi 13 papirića i na svaki papirić jedno ime i svaki dan bi do Božića jednu ceduljicu bacale u vatru. Jedna bi pritom ostala prazna pa bi to, ako ta ostane zadnja, značilo da se djevojka te godine neće udati, a koje muško ime ostane dakle udat će se za njega", rekla je Gordana Marta Matunc.
U Drenju Brdovečkom, udruga Drinčani svakom zantiželjnom prolazniku rado će ispričati staru legendu o drinčanskom lusteru koji se izrađuje cijele godine, a nekada je umjesto jelke ukrašavao domove.
"Jedna lijepa djevojka Janica prije puno godina živjela je u Drenju Brdovečkom i zajedno s prijateljima radovala se Božiću i radila takav drinčanski luster", ispričala je Marina Žmauc.
No na posljednjoj paši za Sve svete, Janica je sa svojim kravama zagazila u močvaru i stala na zmijinu kost te se razboljela i dobila otrovanje krvi.
"U toj njezinoj kućici su njezine cure i dečki došli poslijee Lucinja da joj skrate muke, iako joj je bilo već jako loše pjevali su s njom. Ali nažalost luster su napravili, a na sam Božić ujutro Janica je ispustila svoju dušicu, jedino što je u ruci ostavila jedan bijeli cvjetić i zaklopila oči", rekla je Marina.
Nakon toga, predaja kaže, u spomen na Janicu, u ovom se kraju nikada nije prestao izrađivati luster koji krase upravo malene ružice, poput one Janičine. Dragulji poput ovih vrijedni su čuvanja od zuba vremena, jer rijetko što je vrijednije od tradicija koja nas mogu okupiti za istim stolom.
IN magazin gledajte od ponedjeljka do petka u 17:30 na Novoj TV, a propuštene emisije pogledajte besplatno na novatv.hr.
