Jedna od prvih asocijacija na komediju svakako je Charlie Chaplin. Upravo na današnji dan, prije 123 godine, je rođen slavni komičar u Walworthu u Londonu.
Glumac je bio dijete razvedenih roditelja. Otac mu je bio alkoholičar dok je majka preživjela živčani slom. Od malih nogu se želio baviti glumom, što mu je ubrzo i pošlo za rukom.
Pogledaj i ovo
Pravim imenom Charles Spencer Chaplin bio je engleski glumac, skladatelj i redatelj najpoznatiji po svom radu u doba nijemog filma. Charlie je uporno prelazio sve zadane granice unutar komedije, gurao ih dalje i oblikovao u svom stilu. Postao je najpoznatija filmska zvijezda na svijetu prije kraja Prvog svjetskog rata. U filmovima je kombinirao tehniku mime, burleske te drugih vizualnih elemenata.
Uspješno je nastavio s glumom i u razdoblju zvučnog filma. Njegova ostvarenja u žanru komedije pokazali su se kao vječni klasici, koji i danas izazivaju osmijehe gledatelja. Ono čime je Chaplin zasigurno osvojio srca publike je njegova izvrsnost u prikazivanju ljudskih emocija.
Na samim počecima nastupao je diljem Amerike s glumačkom družinom Freda Karnoa. Jedan od kolega mu je bio i Arthur Stanley Jefferson poznat kao Stanlio.
Prepoznao ih je filmski producent Marc Sennett te su počeli glumiti u sklopu filmskog studija Keystone Film Company.
Njegova najpoznatija uloga je u filmu 'The Tramp' u kojem uloga skitnice obučene u prevelike hlače i cipele, te uski crni kaput obilježavaju njegov daljnji vizualni stil. Neizostavni su također bili i brčići popraćeni širokim osmijehom. Od 1914.godine počinje i s pisanjem scenarija kao i proizvodnjom. Sa skladanjem kreće 1918. godine. Najpoznatiji filmski hitovi su svakako i njegov prvi snimljeni film 'Making a Living', potom 'Circus' i 'The Gold Rush', dok su od zvučnih filmova bitni za naglasiti: 'The Great Dictator' i 'Limelight'.
Njegov javni i privatni život isprepleteni su kako obožavanjem tako i kontroverzama. Chaplin je bio stigmatiziran kako komunist, te je bio prisiljen preseliti se u Europu od 1952. godine. U Ameriku se vraća 1972. godine kako bi preuzeo Oscarov kipić za životno djelo. Ta večer je bila specifična i zato što je dobio najduži pljesak u povijesti Akademije, 12 minuta.
Umro je u Corsier-sur-Veveyu u Švicarskoj 25. prosinca 1977.godine.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
na instagramu
