Kako bi izgledao tijek povijesti da se prije tisuću godina drugačije odvila jedna ''sitnica''?

Nakon ''Antarktičkog carstva'', splitski autor Ante Krstulović objavio je i roman ''Sjedinjene Eričke Države, saga o osnivanju''.

''Sjedinjene Eričke države, saga o osnivanju'', prvi je od pet romana koji prikazuju drugačiji razvoj civilizacije, onakav kakvog ga je zamislio Ante Krstulović. Za sada je objavljen samo prvi dio, a na ostala četiri još ćemo pričekati.

Gužva na Islandu i veliko neistraženo prostranstvo Zemlje, potaknuli su nemali broj stanovnika tog sjevernog otoka da se brodovima otisnu u nepoznato. Među njima je bila i Freydis. Lijepa djevojka koju je otac upravo namjeravao udati. No, njezin pustolovni duh odbijao je pomisao na dogovoreni brak. Brzo je i lako roditelje uvjerila da pristanu na njezin prijedlog preseljenja u krajeve koji su još nepoznati, ali navodno više obećavaju. Da je zemlja ondje, odnosno na Grenlandu zelena i plodna tvrdio je Erik Crveni, predvodnik najavljene ekspedicije.

No, dio brodova koji su krenuli u kolonizaciju Grenlanda predvođenu Erikom Crvenim, skrene s puta i umjesto na Grenlandu završili su na zapadnoj obali sjeverne Amerike. Godina je 985. i trenutak je to koji će možda promijeniti smjer povijesti cijelog čovječanstva. Hoće li uistinu, vidjet ćemo u nastavcima koje najavljuje autor.

Što bi bilo da su umjesto ratnički raspoloženih i temperamentnih Španjolaca i Britanaca u Ameriku prije stigli hladni, razboritiji i pitomiji Islanđani? Kako bi izgledao tijek povijesti, bi li bilo ratova i kakvih? Kako bismo kao posljedicu toga živjeli danas?

Izvrsna je to ideja za duboka promišljanja. A još bolja za spisateljsko remek djelo. Ali, izvrsna ideja o osvajanju američkog kontinenta s izmijenjenim važnim povijesnim događajima, nažalost nije popraćena ni približno izvrsnom spisateljskom izvedbom. Pa tako roman pratimo većinom kroz nespretne i nezrele dijaloge s, na mjestima, djetinjastim forama i perspektivom današnjice, umjesto perspektivom čovjeka vremena u kojem je radnja smještena.

Budući da su se likovi, udruženi domoroci i nedavno pristigli Islanđani, u jednom trenutku otisnuli na putovanje s američkog na europski kontinent kako bi s njega preuzeli što je moguće više znanja, u romanu su edukativno opisani značajniji gradovi tog razdoblja kao i previranja koja su se u njima odvijala u to doba. Autor si je zaista dao truda u proučavanu povijesnih aspekata od domorodačkog života na prostoru Amerike, kroz zapadnu Europu, pa sve do Jeruzalema na istoku. Opisao ih je na jednostavan način, provlačeći ih kroz zgode u koje upadaju glavni likovi. Stoga bi roman bio solidna popratna literatura za osnovnoškolce koji suhoparnu povijest u slobodno vrijeme žele doživjeti na zanimljiviji način.