ZKM-ova hit-predstava koja ruši granice bola donosi tragično emotivnu priču o smrti i životu

Hit-predstava „Črna mati zemla“ već dugi niz kazališnih sezona obogaćuje kulturnu ponudu Zagreba, a ulaznica više uzastopno se traži unatoč tome što su već i vrapčići na grani saznali o njoj sve što se ima saznati. Temeljena na romanu Kristiana Novaka, trenutačno najuspješnijeg hrvatskog pisca mlađe generacije, „Črna mati zemla“ vrhunski je kazališni komad koji će vas oboriti s nogu svojom brutalnošću, ali i dirljivošću.

Kada je Kristian Novak objavio svoj roman „Črna mati zemla“, vjerojatno nije ni slutio da će postati rijetka književna senzacija u Hrvata.

Napeti krimić koji se pretvara u psihološki roman koji spaja različite stilove, a na trenutke ozbiljno koketira s naturalizmom, oduševio je i publiku i kritiku te je u vrlo kratkom roku postao hit-naslov za koji se u knjižnicama moralo čekati i po više mjeseci. Šest godina nakon objavljivanja „Črna mati zemla“ utjecajnija je no ikad prije, a kako se našla na popisu školske lektire, podigla je na noge i konzervativne udruge koje ju žele zabraniti.

Nije li upravo tako snažna reakcija publike najbolja preporuka za ovo djelo? Kako je iz povijesti poznato, djela koja su podizala javnost na noge, bila zabranjivana i izložena oštrim kritikama – upravo su ona najvrjednija pažnje. „Črna mati zemla“ zasigurno odgovara tom obrascu.

Brutalna i tragična predstava koja ostavlja bez daha

S obzirom na popularnost romana, bilo je samo pitanje vremena kada će se netko sjetiti uprizoriti ovu jezivu priču na kazališnim daskama, a srećom, ta je čast pripala Zagrebačkom kazalištu mladih. ZKM ima dugu tradiciju postavljanja odličnih suvremenih adaptacija na svojim daskama, a kao vjerojatno najsubverzivnije kazalište u Zagrebu, najčešće postavlja i kontroverzne naslove te progovara o temama o kojima se drugi jednostavno – ne usude govoriti.

Odličan spoj ZKM-ove produkcije, glumačkog ansambla i sjajne priče urodio je plodom. „Črna mati zemla“ pokupila je niz nagrada, uključujući i onu za najbolju dramsku predstavu 2017.

Priča smještena u međimursko selo na južnoj obali rijeke Mure, gdje su magle stalna pojava, a ljudi neobično vrijedni, ali i izolirani, govori o malenom dječaku Matiji – koji se na dječji način suočava s životnim tragedijama iz svoje okoline.

Osam samoubojstava u rano ljeto 1991. pretvorili su to mirno mjestašce u selo obavijeno paranojom, a sa smrću sebi bliskih osoba nosi se i maleni Matija, tek osnovnoškolac kojemu nitko ne objašnjava što se događa – pa on mora smisliti način na koji će shvatiti njemu neshvatljivo.

Potresna i brutalna „Črna mati zemla“ publici donosi jezovitu, na trenutke morbidnu, kolektivnu sudbinu jednog sela koje kao da je obavila magla nesreće. Teške sudbine, socijalna nestabilnost, samoubojstva i zlostavljanja u različitim formama – to je crna svakodnevnica mještana koji grade svoje živote na blatnom tlu Međimurja.

Isprepletanjem fikcije i stvarnosti „Črna mati zemla“ stvara misterioznu atmosferu koja služi kao savršena pozadina za mračne događaje koji se odvijaju pred publikom. Emotivna priča o prijateljstvu, smrti, izdaji i suočavanju s prošlošću oborit će vas s nogu svojom snagom.

Naravno, sjajan tekst ne bi bio dovoljan da predstava postane uspješna pa se posebno mora pohvaliti režija Dore Ruždjak Podolski, kao i vrhunske glumačke izvedbe ZKM-ova ansambla.

Najveća nada hrvatskog glumišta Adrian Pezdirc u samo nekoliko sezona uspio je izgraditi svoj status glumačkog velikana, a u glavnoj ulozi Matije u „Črnoj mati zemli“ jednostavno oduševljava svojim talentom. Neposredan i iskren način na koji Pezdirc prenosi svoje emocije publici, kao i prikaz izmučene psihe s kojom se njegov lik suočava, savršen su odraz njegove glumačke kvalitete. S uvjerenošću možemo reći kako je Pezdirc u ovoj predstavi nezamjenjiv.

Dado Ćosić još je jedan mladi glumac koji uz Pezdirca gotovo sam nosi sav emocionalni teret ove predstave, a njegov je lik ujedno i najtragičniji u cijeloj priči. Igrajući malenog i nesretnog Franju, jedinog Matijina prijatelja, Ćosić se transformirao iz muškarca u naponu snage u krhkog dječaka kojeg njegova vlastita zajednica otjera u očaj.

Realistična kostimografija u kombinaciji s efektnom scenografijom dodatno je omogućila publici da se prebaci u tu davnu i kobnu 1991., kada je Hrvatskom počeo bjesniti rat, a Međimurjem zavladao iskonski strah.

Rijetko se može naći predstava koja je efektnija od knjige po kojoj je napravljena. No ovdje je to slučaj. Zajedničkim snagama svih aktera postavljanja ove ZKM-ove predstave stvoreno je pravo malo remek-djelo teatra. I to nadohvat ruke, u Teslinoj 7.