Znate li kako je Marija Bistrica postala najveće kršćansko svetište? Za sve je zaslužan kip Majke Božje s Djetetom

Danas se slavi blagdan Velike Gospe, poznat i kao Uznesenje Blažene Djevice Marije. Jedan je to od najvažnijih kršćanskih blagdana, a posebno je značajan u katoličkoj tradiciji. Mnogi vjernici hodočaste u marijanska svetišta. Jedno od najpoznatijih ono je u Mariji Bistrici. O njegovoj tradiciji, ali i običajima, pogledajte u prilogu Dijane Kardum.

Tog 15. kolovoza svake godine vjernici diljem svijeta slave blagdan Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije u nebesku slavu. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Takav crkveni nauk proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. godine. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i kršćanstvo.

"Neki teolozi kažu Marija je umrla, neki kažu da je usnula, ali u svakom slučaju bila je bezgrešna, i njezino tijelo kao i Isusovo nije moglo trunuti u zemlji, nego je uzneseno slavno na nebo'', govori don Ivan Stojanović.

Mnogi vjernici sintagmu "Marijina uznesenja na nebo" shvaćaju doslovno. Don Ivan Stojanović pojasnio nam je o kakvoj je metafori zapravo riječ.

"Nebo je zapravo srce Božje, ona neka neizmjerna svjetlost, širokogrudnost Očeva. Nije to rekao bih, ovo plavo nebo koje sve nas obuhvaća .Kao što ovo plavo nebo obuhvaća sve ljude ovog svijeta, tako svi ljudi koji vjeruju u Boga, koji ga poštuju, koji ga slave, nalaze mjesto u njegovu srcu. Nebo zapravo jest zajedništvo i prijateljstvo svih ljudi u Bogu."

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Uzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata''. Na blagdan Velike Gospe zato mnogi hodočaste u Mariju Bistricu, hrvatsko svetište, koje je svoj veliki značaj dobilo u 17. stoljeću, kada je otkriven čudesni kip Majke Božje Bistričke.

''Ne znamo tko je autor. Vjerojatno neki samouki seljak. Ali zanimljivo je da taj kip nije od početka bio u Mariji Bistrici, nego je bio ovdje u jednom mjestu nedaleko od Marije Bistrice pod nazivom Vinski vrt, ali zbog opasnosti od Turaka, ljudi su ga prenijeli ovdje u tada staru malu crkvu koja je bila u Mariji Bistrici. Ono što je jako važno uz ovaj kip. Nekoliko puta zbog različitih opasnosti, od Turaka, od seljačkih buna i tako dalje bio je sakrivan, pa je onda bio otkriven i ta čudotvorna našašća nekako su budila vjeru u ljudima i malo pomalo su počeli dolazit vjernici ovdje u Mariju Bistricu, počeli su moliti. A kad ljudi mole onda se nekako i molitve uslišavaju. Počela su se događati određena čuda i nekako je rasla vjera u ovo mjesto'', objasnio je Domagoj Matošević, rektor Hrvatskog nacionalnog Svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici,

Kip Majke Božje s Djetetom danas je zaštitni znak mjesta te simbol nade.

''Onda je krajem 17. stoljeća, odnosno 1684. godine, kada je bilo drugo našašće tog čudotvornog kipa započele procesije i dolazak hodočasnika'', kaže velečasni Matošević.

Marija Bistrica jedno je od najposjećenijih i najpoznatijih hrvatskih svetišta.
Po uskim i prašnjavim putovima do ovog mjesta neki pješače i kilometrima.

''Zapravo u našoj katoličkoj duhovnosti, mi kažemo da je ona majka crkve i prije svega zašto ljudi nekako vole Mariju jer doživljavaju da je ona duhovna majka. A majka je uvijek ona koja razumije dijete, koja je puna sućuti, puna empatije, shvaća kad se s djetetom nešto događa... i kome se zapravo dijete vraća kad je u nekom problemu. Pa vraća se majci.''

I danas će se kolone vjernika slijevati ne samo u Mariju Bistricu već i u druga svetišta diljem Lijepe naše. I po najvećoj vrućini hodočasnici ne osjećaju žeđ, napor ni muku hodanja. Svi se što više nastoje približiti Isusovoj Majci – kraljici Hrvata.

IN magazin gledajte od ponedjeljka do petka u 17:30 na Novoj TV, a propuštene emisije pogledajte besplatno na novatv.hr.