roboti će mijenjati kirurge?

Kako će u budućnosti izgledati virtualne bolnice, a kako virtualne učionice? Saznali smo na konferenciji Future Tense!

Roboti već neko vrijeme asistiraju na operacijama, a pitanje je mogu li u potpunosti zamijeniti kirurge? Djeca već neko vrijeme u školama uče na tabletima, no hoće li u učionicama budućnosti nastavnici potpuno nestati? Pitanja je mnogo na svim životnim poljima. Odgovore je potražila Matea Slogar za In magazin na konferenciji Future Tense u razgovoru s vrhunskim svjetskim futurolozima.

Zamislite da 2040. pošaljete dijete u školu, a novo gradivo iz povijesti i biologije uči na sljedeći način u virtualnom okruženju:

''Umjesto učenja o egipatskim piramidama, možete hodati u jednoj, umjesto učenja o različitim krvnim grupama i organima, možete ući i kao u zabavnom parku putovati kroz krvotok'', govori Erica Orange. 

Na taj bi način učionice i učenje dodatno obogatila tehnologija. A koja će zapravo onda biti uloga profesora?

''Više će biti poput vodiča, nekoga tko će voditi djecu svim tim različitim aspektima stvarnog i tehnološkog svijeta'', dodala je Erica. 

Osim učionica koje će postati u jednu ruku virtualne, predviđa se i pojava virtualnih klinika. Zahvaljujući njima, zdravstvo će u budućnosti biti omogućeno svima.

''Jedan od modela će biti decentralizacija. Pacijente će se moći liječiti kod kuće, pomoću različitih tehnologija, ne morate dolaziti u bolnicu. Imate različite gadgete, alate koji mogu raditi testove. Liječnik vas možete posjećivati virtualno. Vidjet ćemo distribuciju bolničkih kreveta koji će biti dostupni posvuda'', objasnio je Joe-Max Wakim. 

U zdravstvu je već dosta toga napredovalo pa već godinama na operacijama u Hrvatskoj asistira robot neurokirurg.

''Mi radimo s tim robotom neke operacije kao što su primjerice biopsije iz jednog dijela mozga kojima nije moguće s ovim sterotatičkim instrumentima s kojima smo dosada radili pristupiti tako lako kao s robotom'', kaže Chudy. 

Doktor Hudi ipak smatra da robot neće moć sam obaviti operaciju sigurno idućih 100 godina. Da napiše njezin prilog, umjetnoj inteligenciji ne bi povjerila Sabina Tandara Knezović. Ova vrhunska novinarka koristila bi je za:

''Baviš se nečim i sad ti treba nekakva podloga, ono što smo prije guglali, možda ukucati u Chat GPT i onda ti on izbaci jako puno podataka. Recimo da ti napravi nekakav research'', kaže Sabina Tandara Knezović, reporterka Dnevnika Nove TV.

Katkad i u tome valja biti oprezan...

''Umjetna inteligencija je otvorila ogroman prostor za širenje fake newsa, u konačnici trebat će vam netko tko će vam moći reći što je fake što nije fake, netko tko će stvari moći staviti u kontekst'', smatra Ksenija Kardum, direktorica Informativnog programa Nove TV.

Zato dobre urednike i novinare nikada neće zamijeniti. A čije je zanimanje još sigurno?

''Sva ona koja uključuju ljudsko rasuđivanje. Zdravstvena zaštita, društvo, novinarstvo, stvaranje sadržaja. Sve što zahtijeva ono što strojevi ne mogu raditi. Štogod je jednostavno za čovjeka, teško je za stroj. I obrnuto'', objasnio je Gerd Leonhard. 

Zanimanje kojim će se vaši unuci baviti možda još ni ne postoji, a u odabiru fakulteta već sada treba biti itekako oprezan jer budućnost je stigla.

IN magazin gledajte od ponedjeljka do petka u 17:30 na Novoj TV, a propuštene emisije pogledajte besplatno na novatv.hr.

Povezane teme

Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima.

Prati showbuzz.hr na DNEVNIK.hr aplikaciji. Preuzmi odmah!

na instagramu POSJETI NAS