Naš poznati ansambl će na završnom koncertu sezone ugostiti kolege iz Slovenije: "Odmah smo ustanovili da imamo slične ideje i slične situacije"
Cantus Ansambl će na koncertu 9. svibnja ugostiti slovenski puhački kvintet Slowind, a uoči samoga nastupa popričali smo s voditeljima ovih ansambala.
Završni koncert sezone Cantus Ansambla, 9. svibnja 2022. u KD Blagoje Bersa s početkom u 19:30 sati, ujedno je uzvratna prijateljska utakmica! U goste Cantusu dolazi slovenski puhački kvintet Slowind – na uzvratni susret, jer Cantus Ansambl je u prosincu prošle godine nastupio na završnome koncertu Slowindovog proljeća, festivala koji taj ansambl organizira u Ljubljani. Tom je prigodom Cantus izveo djela hrvatskih autora, ali i jednog slovenskoga, Vite Žuraja. U zagrebačkoj epizodi suradnje dvaju ansambala, Slowind će izvesti djela četiriju slovenskih skladatelja, no na programu će također biti jedna hrvatska skladba, a domaći i gosti ujedinit će se i u zajedničkoj izvedbi.
Slowind će gostovanje početi skladbom "Dogodki II" ("Događaji II"), čiji je autor velikan suvremene slovenske glazbe Lojze Lebič. Njegovi prvi "Dogodki" praizvedeni su na Muzičkom biennalu Zagreb 1975., a kada ga je ansambl Slowind pozvao na sudjelovanje u njihovu koncertnom ciklusu 2002., djelo je preradio i na kraju stvorio novu skladbu. Slovenski puhači nastavit će djelom Nine Šenk, skladateljice koja se obrazovala u Sloveniji i Njemačkoj, a kada je, prošle godine, dobila austrijsku nagradu „Johann Joseph Fux“ za operno djelo, žiri je naveo „visok stupanj zrelosti“ njezinih tehničkih sposobnosti i „suptilnu invenciju“ tekstura. Godine 2017., skladateljica je dobila cijenjenu slovensku nagradu Prešernove zaklade i to baš za razdoblje u kojem je nastala i skladba s ovog programa, "Obrisi in sence (Obrisi i sjene)". Zatim će gostujući kvintet odsvirati skladbu uvijek dragog zagrebačkoga gosta Vinka Globokara, trajno neortodoksnoga francusko-slovenskog skladatelja, ali i trombonista. U djelu "Avguštin, dober je vin", Globokar proširuje mogućnosti izraza puhačkoga kvinteta, a praizveo ga je baš Slowind na svojem festivalu 2002. godine.
Skladateljsku tehniku Larise Vrhunc engleski je muzikolog Niall O'Loughlin nazvao „besramno modernističkom“ i njezinu glazbu „konstantno inovativnom“, a na koncertu 9. svibnja čut ćemo njezinu skladbu "Grajska (Chateauesque)", odnosno "Dvoračka". To djelo izvest će zajedničkim snagama i Slowind i Cantus, pridružit će im se sopranistica Irma Dragičević, a dirigirat će Berislav Šipuš. Na koncertu u Ljubljani, u prosincu, Cantus je praizveo djelo "na na na na" Ivane Kiš, a ovaj će koncert, kao i koncertnu sezonu pred zagrebačkom publikom, zaključiti izvedbom njezine skladbe "Lamentation (is When the Grief Pours Out)".
Uoči koncerta popričali smo s voditeljima ansambala, Berislavom Šipušem i Metodom Tomcem.
Kako je i kada počela vaša suradnja?
Šipuš: Suradnja se pojavila nakon druge izvedbe Exil 3 Vinka Globokara, kojom sam ravnao, tog puta, u Ljubljani u Cankarjevom domu, u novom ciklusu Slovenske filharmonije, pod nazivom S.O.S. – Sodobne Orekstrske Skladbe. Tim se koncertom početkom mjeseca listopada 2021. taj ciklus od pet koncerata i otvorio, a maestro Globokar te je večeri postao i počasni član Slovenske filharmonije.
Izvedba je bila snažna, emotivna, moćna i kolega Metod mi je pristupio tada nakon koncerta te predložio da Cantus Ansambl, s obzirom da je znao kako sam umjetnički voditelj našeg Cantusa, a za koji su već i mnogi drugi slovenski glazbenici, skladatelji i znalci scene nove glazbe u našim krajevima čuli, napravi jedan dugoročni projekt s poznatim ansamblom Slowind iz Ljubljane. Nisam puno razmišljao, ponuda je dolazila od kolega koji su se etablirali kao jedan od najboljih komornih ansambala u srednjoj Europi, pa i šire, i odmah sam se entuzijastički zagrijao za suradnju s njima.
Tomac: Odmah smo ustanovili da imamo slične ideje i slične situacije, a to bitno olakšava suradnju. Tada smo se odlučili pozvati Cantus Ansambl u Ljubljanu (prosinac 2021.) i ispalo je odlično. Onda smo se dogovarali dalje.
U ovoj godini vaši su ansambli međusobno gostovali u koncertnim sezonama, hoće li se gostovanja nastaviti? Imate li u planu još zajedničkih izvedbi, kao što će 9.5. biti izvedba skladbe Larise Vrhunc? Hoćete li naručivati skladbe za daljnje zajedničke izvedbe?
Tomac: 16. 5. imamo još jednu suradnju u Ljubljani koja je paralelna koncertu u Zagrebu 9. 5., zajedno ćemo i u Ljubljani svirati L. Vrhunc. Otvoreni smo za sljedeće suradnje, ali trenutačno nemamo velikih mogućnosti jer smo izgubili financiranje ministarstva pa ćemo vidjeti kako će se sve dalje razvijati.
Šipuš: Odmah nam se pojavila želja, a i mogućnost zajedničkog sviranja te smo, osim komada Larise Vrhunc, predložili da jedan hrvatski skladatelj napiše Concerto grosso za puhački kvintet i komrni ansambl; naravno da su naši prijatelji iz Slowinda trebali biti solisti i tome smo se jako veselili. Nažalost, naš izbor, naš dragi kolega Srećko Bradić, nije stigao napisati tu skladbu za ovu priliku, ali, eto, piše nam u pismu kako je željan i spreman za neku drugu priliku napisati takav izazovni komad te se nadamo kako ćemo vrlo skoro praizvesti Srećkovu skladbu - i u Zagrebu i u Ljubljani. Mislim da nam se otvaraju mnoge nove perspektive zajedničkog muziciranja, gdje bismo mogli iskoristiti mogućnost imanja dvostrukog sastava drvenih puhača i tako krenuti u osvajanje i nekih partitura koje se kod nas, u domaćim izvedbama, nisu čule... Možda Grisey, s ciklusom L'espaces acoustiques ili Hindemith s cijelim opusom komornih muzika?
Tomac: Za sada je Cantus prezentirao puno zanimljivih kompozicija u Ljubljani, a i mi ćemo sada to uzvratiti. Sve ostalo što se tiče zanimljivih autora, kompozicija itd. ide kroz neformalni razgovor: kada se glazbenici okupe, uvijek se puno toga sazna.
Na koje još načine surađujete? Uspijevate li jedni drugima „dojaviti" štogod o novim skladbama iz svoje zemlje, naročito onima koje je vaš ansambl naručio?
Šipuš: U stalnom smo kontaktu, i kao prijatelji i kao kolege, te se uzajamno obavještavamo o zanimljivim i izazovnim mogućim projektima, koje bismo mogli zajednički realizirati, prezentirati - kako u Zagrebu, tako i u Ljubljani...ili čak i na nekim drugim mjestima, festivalima.
Vaši ansambli imali su do neke mjere slične putanje, u smislu probijanja puta i stvaranja većeg prostora za suvremenu glazbu u svojim zajednicama - uspoređujete li ikad situaciju u Hrvatskoj i Sloveniji (situaciju s obzirom na zastupljenost suvremene glazbe, ali i na organizacijske i financijske probleme)? Što biste istaknuli kao sličnosti i razlike?
Šipuš: Mi smo kao ansambl sada već dobrano prošli punoljetnost; zajedno smo dvadeset i jednu punu godinu te osim uspjeha u našem poslanju i posvećenosti novoj glazbi - kako Hrvatskoj, tako međunarodnoj - ne mogu ne podsjetiti kako nam je bilo važno, vjerujem i kolegama u Ljubljani, „preživjeti“!
Sasvim je izvan svake pameti tzv. kulturnih politika u Hrvatskoj, a vidimo i u Sloveniji, da oba ansambla doslovno ovise o osobnim simpatijama ili animozitetima osoba koje vode, u našem slučaju, gradske kulturne politike te da budemo 'materijal za loptanje', ponižavanje, osvećivanje i podvaljivanje likova koji ne zaslužuju uopće približiti se području koje se i u našoj sredini naziva područje kulture.
Mislim da je očito kako i jedan i drugi ansambl žive dva desetljeća svoje profesionalne živote tako da se bore za preživljavanje na glazbenoj sceni, kako moraju konstantno nekoga ili nešto (?!) uvjeravati u potrebu naše sredine da ima(ju) takve ansamble visoke, europske, svjetske umjetničke te izvedbene razine, a koji su potpuno posvećeni jednom segmentu glazbene kulture i koji u našoj sredini (a držim i u slovenskoj) već desetljećima dokazuju kako je našoj novoj glazbenoj kulturi itekako mjesto na europskoj i svjetskoj sceni... To govorim i za Cantus Ansambl, to govorim i za Slowind.
Tomac: Što se tiče promocije suvremene glazbe, čini mi se da oba ansambla mnogo znače u svom prostoru. Slična je (teška) situacija s publikom svugdje, slični su napori za dobivanje financija itd. A najveća razliku ja vidim u tome što Cantus ima dobru podršku HDS-a i svoju energiju ulažu zajedno - kod nas situacija nije takva, mi smo sasvim sami, puhački kvintet koji odrađuje svu organizaciju i administraciju (uz nekoliko idealističkih suradnika koji nam povremeno pomažu). Tomu usprkos, uspjeli smo pripremiti 20 festivala i puno drugih događaja.
Što biste rekli da se promijenilo na kulturnoj sceni vaših zemalja od vremena kada ste počinjali s ansamblom, a naročito u vezi s koncertnim životom i novim djelima?
Može li (i kako) suradnja ansambala pomoći u porastu vidljivosti glazbe i glazbenika iz manjih i manje poznatih zemalja na europskoj i svjetskoj sceni? Koji je sljedeći projekt vaših ansambala, nakon 9.5.?
Šipuš: Ne mogu kazati da sam miran kao jedan od utemeljitelja Cantus Ansambla prije 21 godinu i kako sam siguran da će se put našeg izvrsnog ansambla za novu glazbu nastaviti i nakon mojeg odlaska, koji je neminovan jednoga dana. Dapače, rekao bih i poželjan, jer novi ljudi, mladi ljudi, donijet će sa sobom nove projekte, nove ideje, nove suradnje; otvorit će i otkriti nove puteve za naš Cantus Ansambl... Želio bih da ova sredina i kulturna politika ove sredine, na lokalnoj i na državnoj razini, shvati te prihvati, podrži i zauzme se za stabilnu konstantu u radu Cantus Ansambla te za visoku kvalitetu u organizaciji i nastupima ansambla... To smo u naših 20 godina postigli, to želimo sačuvati, ali želimo ići dalje, biti još bolji, biti još otvoreniji prema novim iskustvima, osvojiti još uvijek nepoznata nam područja nove glazbe.
Usuđujem se, kao nešto važno i snažno, istaknuti sljedeće: Cantus Ansambl izveo je u 20 godina aktivnosti preko 600 različitih skladbi različitih autora, hrvatskih i svjetskih. Praizveo je 50-ak skladbi naših autora i više desetaka skladbi svjetskih autora. Na međunarodnoj sceni jedini smo izvozni produkt hrvatske glazbene scene i kulture koji sustavno promiče glazbu naših autora i autorica.
Nadam se kako ćemo već u idućoj sezoni, 2022./2023. ponovno s našim dragim prijateljima iz Slowinda zajednički zasvirati, u Zagrebu, u Ljubljani, na festivalima u obje naše države, a zašto ne i izvan granica Slovenije te Hrvatske?
A za podsjetnik, 9.5.2022. sviramo zajedno na zadnjem koncertu sezone 2021./2022. Cantus Ansambla, a onda 16.5.2022. zajednički zatvaramo i sezonu Slowind ansambla u kultnoj dvorani slovenske filharmonije.
Neka se to naše iskustvo ojača, razvije i neka ide dalje.
Tomac: Kad smo prije 25 godina počeli s ansamblom, područje kojim se bavimo bilo je sasvim mrtvo, naročito što se tiče europske i svjetske suvremene muzike. Kroz godine naših festivala to se dosta promijenilo, rodila se nekakva scena za suvremenu muziku. Pokušali smo napraviti nešto slično što je Hrvatska imala s Muzičkim biennalom Zagreb. Srećom, bili smo prilično uspješni i veći dio ovog vremena imali smo i dobru podršku ministarstva te drugih subjekata financiranja. U posljednje vrijeme pojavilo se nekoliko aktera koji to nastavljaju.
Svakako je suradnja između ansambala za suvremenu glazbu jako bitna i korisna u svim pogledima. Tijekom godina surađivali smo s puno izvrsnih ansambla, a što se tiče Cantusa - žao mi je samo što našu suradnju nismo započeli puno prije!
1/4 >>
Pogledaj i ovo