Forman je bio zaljubljenik u biciklizam i cigare, ženio se triput, a sinovima je dao imena po Kaufmanu i Carreyu
Miloš Forman rođen je 18. veljače u Časlavu, gradiću stotinjak kilometara udaljenom od Praga, a još kao dječak je ostao bez roditelja
Češki redatelj Miloš Forman bio je jedan od vodećih autora novog vala koji je donio slobodu izražavanja i protest, ali je pred represijom morao pobjeći iz svoje zemlje 1968. i zasluženo priznanje dočekati u Hollywoodu.
Kao naturalizirani Amerikanac osvojio je dva Oscara za režiju, za 'Let iznad kukavičjeg gnijezda' 1976. i 'Amadeusa' 1985.
Rođen 18. veljače u Časlavu, gradiću stotinjak kilometara udaljenom od Praga, kao dječak je ostao bez roditelja, čeških boraca otpora, koji su deportirani u Buchenwald i Auschwitz i ondje umrli.
Nakon završetka škole za elitnu komunističku mladež u Podebradyju blizu Praga, gdje je upoznao Vaclava Havela, budućeg pisca, disidenta i predsjednika, nastavio je studij na prestižnoj praškoj filmskoj školi FAMU.
Sa svojim suvremenicima poput Jirija Menzela (Oscar za najbolji strani film 1968. za "Strogo kontrolirane vlakova"), Ivana Passera i Verje Chytilove, iskoristio je relativno popuštanje režimske cenzure 1960-ih i odmaknuo se od konformiteta komunističkih produkcija.
S 'Audicijom' 1963., "Crnim Petrom" godnu poslije, 'Ljubavi jedne plavuše' 1965. i 'Gori, moja djevojčice' 1967. uvelike je zaslužan za stavranje čehoslovačkog novog vala, karatkeriziranog improvizacijama, crnim humorom i čestim korištenjem naturščika.
Nedugo prije okupacije Čehoslovačke i sloma Praškog proljeća, Forman odlazi u egzil, prvo u Francusku, a potom u SAD.
Ondje prvo snima 'Let iznad kukavičjeg gnijezda', film o psihijatrijskim bolnicama s Jackom Nicholsonom i Louise Fletcher, a zatim filmske verzije dvaju mjuzikala, antiratnu 'Kosu' i 'Ragtime'.
'Upoznao sam politički i ideološki pritisak komunističke zemlje i komercijalni pritisak u Americi. Mnogo mi je draži komercijalni pritisak gdje ovisite o publici nego ideološki pritisak kada ovisite o bilo kojem idiotu', rekao je jednom.
Nedugo prije pada komunizma vratio se u domvinu kako bi u Pragu snimio svoje remek-djelo 'Amadeusa', priču o suparništvu Wolfganga Amadeus Mozarta i Antonija Salierija koja je zavrijedila osam Oscara, uključujući i onaj za najbolji film.
U svojoj filmografiji potpisuje i 'Narod protiv Larryja Flinta' 1996. i 'Čovjeka na Mjesecu' 1999. s Jimom Carreyjem, nadahnutog životom Andyja Kaufmana.
Veliki zaljubljenik u biciklizam i cigare, ženio se triput, s dvije glumice Janom Brejchovom i Verom Kresadlovom s kojima ima dva sina, te sa trideset godina mlađom scenaristicom Martinom s kojom je dobio blizance Andyja i Jima, nazvanima po Andyju Kaufmanu i Jimu Carreyju.
(Hina)